Odnosi između Mađarska i Hrvatska ponovo su u fokusu javnosti zbog nesuglasica oko transporta ruske sirove nafte prema srednjoj Evropi. U središtu spora nalaze se energetske kompanije MOL i Jadranski naftovod, poznatiji kao JANAF.
Mađarska kompanija zatražila je hitnu potvrdu da će JANAF omogućiti transport pošiljki ruske nafte koje bi u Evropu stizale morskim putem, uz pozivanje na važeće propise Evropske unije. Hrvatska strana, međutim, poručuje da će postupati isključivo u skladu sa međunarodnim pravom i važećim sankcijskim režimima.
Zašto je došlo do spora
Glavni razlog trenutnih tenzija jeste prekid isporuke nafte naftovodom Družba, jednim od najdužih naftovodnih sistema u Evropi. Oštećenja na toj ruti dovela su do poremećaja u snabdijevanju Mađarske i Slovačke ruskom sirovom naftom.
Mađarska se zato okrenula alternativnim pravcima snabdijevanja, među kojima je i transport preko hrvatske infrastrukture i naftovoda Adria kojim upravlja JANAF. Prema stavu MOL-a, važeće uredbe Evropske unije omogućavaju uvoz ruske sirove nafte morskim putem u određenim okolnostima, posebno ako je cjevovodni transport prekinut iz razloga na koje pogođena država ne može uticati.
Pozivanje na evropske i američke propise
Iz MOL-a navode da je planirani uvoz u skladu sa pravilima Evropske unije, kao i sa sankcijskim režimima Sjedinjenih Američkih Država. Prema njihovom tumačenju, ne postoje dodatni administrativni uslovi koji bi zahtijevali posebno odobrenje za takav transport, ukoliko su pošiljke u skladu sa važećim propisima.
Kompanija je takođe upozorila da bi eventualno odbijanje transporta moglo otvoriti pitanje tržišne konkurencije, s obzirom na to da JANAF ima važnu ulogu u snabdijevanju rafinerija u Mađarskoj.
Stav Hrvatske
Hrvatski zvaničnici ističu da će odluke donositi u skladu sa međunarodnim pravom i obavezama koje proizlaze iz članstva u Evropska unija. Ministar privrede Hrvatske naglasio je da je JANAF pouzdan partner, ali i da Hrvatska neće postupati pod pritiskom.
Zvanični Zagreb poručuje da je spreman pomoći u rješavanju poremećaja u snabdijevanju energijom, ali isključivo u okvirima evropskih sankcija i zajedničkih politika. Takođe, ističe se važnost energetske diverzifikacije i smanjenja zavisnosti od ruskih fosilnih goriva.
Šira energetska slika
Spor između Mađarske i Hrvatske dio je šire energetske situacije u Evropi, koja se promijenila nakon geopolitičkih dešavanja i uvođenja sankcija Rusiji. Mnoge zemlje Evropske unije ubrzano rade na diversifikaciji izvora snabdijevanja, uključujući povećanje uvoza nafte i gasa iz drugih regiona, kao i ulaganja u obnovljive izvore energije.
Za zemlje bez izlaza na more, poput Mađarske i Slovačke, pitanje transportnih ruta ima poseban značaj. Svaki poremećaj u cjevovodnom sistemu može imati direktne posljedice na cijene goriva, industrijsku proizvodnju i stabilnost tržišta.
Moguće posljedice
Ukoliko dvije strane ne postignu dogovor, spor bi mogao biti upućen nadležnim institucijama Evropske unije na razmatranje. To bi značilo pravnu i regulatornu analizu u skladu s pravilima tržišne konkurencije i sankcijskim okvirima.
Sa druge strane, eventualni kompromis mogao bi ublažiti tenzije i osigurati stabilnije snabdijevanje energijom u regionu.
Zaključak
Aktuelna situacija pokazuje koliko je energetska infrastruktura postala važno geopolitičko pitanje. Balans između poštovanja sankcija, energetske sigurnosti i ekonomskih interesa predstavlja izazov za sve uključene strane.
Ishod pregovora između Mađarske i Hrvatske mogao bi imati šire implikacije ne samo za regionalno tržište nafte, već i za buduće odnose unutar Evropske unije kada je riječ o energetskoj politici i solidarnosti među državama članicama.
