Pravoslavni vernici danas obeležavaju Treće obretenje glave Svetog Jovana Krstitelja

Uncategorized

Srpska pravoslavna crkva i vernici širom sveta 7. juna, po gregorijanskom kalendaru (25. maja po julijanskom), obeležavaju Treće obretenje glave Svetog Jovana Krstitelja – događaj koji ima duboko značenje u hrišćanskoj tradiciji.

Ovaj praznik podseća na treće pronalaženje glave Svetog Jovana, proroka koji je najavio dolazak Isusa Hrista i koji je, prema predanju, stradao mučeničkom smrću. Njegova sveta glava je, nakon što je dugo bila izgubljena, u 9. veku preneta u Carigrad i položena u crkvu u blizini carskog dvora, tokom vladavine cara Mihaila i patrijarha Ignjatija.

Pored ovog datuma, pravoslavni vernici poštuju Svetog Jovana i na druge značajne dane:

  • 20. januar – Sabor Svetog Jovana,
    1. jul – Rođenje Svetog Jovana,
    1. avgust – Usekovanje glave Svetog Jovana.

Narodni običaji i verovanja

Treće obretenje u mnogim krajevima prati bogata narodna tradicija i verovanja. Ovaj dan se često doživljava kao duhovno snažan trenutak, kada se, kako kaže predanje, “nebo otvara” i duše pokojnika lakše pronalaze mir.

Zbog toga se danas obeležavaju i Letnje zadušnice, dan posvećen sećanju na preminule, uz paljenje sveća i posete grobljima.


Šta se vernicima savetuje da izbegnu?

Na ovaj dan tradicionalno se izbegavaju teški poslovi i rad s oštrim predmetima, poput noževa, sekira i makaza. Veruje se da bi nepažljivo rukovanje oštrim alatima moglo doneti nesreću, zbog simbolike vezane za stradanje svetitelja.

S druge strane, praznik se smatra izuzetno povoljnim za branje lekovitog bilja. U mnogim krajevima tada se traže kantarion, nana (metvica), konjski čibur i lincura – biljke koje se koriste u narodnoj medicini.

Postoji i zanimljivo verovanje da Sunce tog dana “zaigra” – tri puta zastane i menja pravac, simbolično najavljujući promene u prirodi i duhovnosti.


Poruka praznika

Obeležavanje Trećeg obretenja nije samo podsećanje na istorijski i verski događaj, već i prilika za molitvu, smirenje i poštovanje duhovne tradicije. Za mnoge vernike, to je dan kada se posećuju hramovi, pale sveće za žive i preminule i provodi vreme u miru i zahvalnosti.

dan