Zdrav način života često počinje jednostavnim promjenama na tanjiru. Jedna stogodišnja onkologinja, sa više od pedeset godina iskustva rada sa pacijentima oboljelim od malignih bolesti, često ističe da su svakodnevne prehrambene navike snažan faktor u očuvanju zdravlja.
Prema njenom ličnom izboru, postoje dvije vrste namirnica koje svjesno izbjegava: prerađeno meso i bijeli rafinirani šećer. Iako nijedna pojedinačna namirnica sama po sebi ne uzrokuje bolest, dugoročne navike mogu imati značajan uticaj na organizam.
Važno je naglasiti da savjeti u ovom tekstu imaju informativni karakter i ne predstavljaju zamjenu za medicinski savjet. Za individualne preporuke uvijek je najbolje obratiti se ljekaru ili nutricionisti.
Prerađeno meso: Zašto stručnjaci savjetuju oprez
Pod prerađenim mesom podrazumijevaju se proizvodi poput kobasica, hrenovki, industrijske šunke i drugih suhomesnatih proizvoda koji prolaze kroz proces dimljenja, soljenja ili dodavanja konzervansa.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, redovna i učestala konzumacija prerađenog mesa povezuje se s povećanim rizikom od određenih vrsta raka, posebno raka debelog crijeva. Razlog leži u prisustvu nitrita i drugih aditiva koji tokom obrade mogu stvarati spojeve štetne za organizam.
Ova onkologinja naglašava da je ključ u umjerenosti i kvalitetu. Umjesto industrijskih proizvoda, prednost daje:
- Svježem mesu provjerenog porijekla
- Ribi bogatoj omega 3 masnim kiselinama
- Mahunarkama kao biljnom izvoru proteina
- Jajima i orašastim plodovima
Takav izbor omogućava unos proteina bez dodatnog opterećenja organizma.
Bijeli rafinirani šećer: Koliko je previše
Druga namirnica koju izbjegava jeste bijeli rafinirani šećer. Iako povremeni desert nije problem za većinu zdravih osoba, savremena prehrana često sadrži velike količine skrivenog šećera u napicima, pekarskim proizvodima i industrijskim grickalicama.
Prekomjeran unos šećera povezuje se s gojaznošću, inzulinskom rezistencijom, dijabetesom tipa 2 i hroničnim upalnim procesima.
Kao alternativu, preporučuje:
- Umjerenu upotrebu meda
- Prirodne zaslađivače poput paste od datulja
- Svježe voće, posebno bobičasto voće bogato antioksidansima
Na ovaj način zadovoljava se potreba za slatkim, ali uz dodatne nutritivne vrijednosti.
Jednostavna prehrana kao temelj vitalnosti
Prema njenom iskustvu, dugovječnost nije rezultat jedne namirnice ili suplementa, već dosljednih svakodnevnih izbora. Njena ishrana bazira se na:
- Svježem povrću i voću
- Ribi i laganim proteinskim izvorima
- Cjelovitim žitaricama
- Dovoljnom unosu vode
Također naglašava važnost kretanja, kvalitetnog sna i upravljanja stresom. Ishrana je samo jedan dio šire slike zdravog života.
Šta možemo naučiti iz njenog pristupa
Poruka ove iskusne ljekarke nije restriktivna niti zasnovana na strahu. Ona ne zagovara ekstremne dijete, već umjerenost i svjesnost.
Izbacivanje ili značajno smanjenje prerađenog mesa i rafiniranog šećera može biti dobar početni korak za mnoge ljude. Međutim, svaka osoba ima različite zdravstvene potrebe, pa je individualni pristup uvijek najbolji izbor.
Zdravlje se gradi postepeno. Svaki obrok je prilika da organizmu pružimo podršku, a male promjene u navikama mogu dugoročno donijeti velike koristi.
