Zašto stanovnici Japan često dožive duboku starost i pritom ostanu vitalni i aktivni? Posebno se ističe Okinawa, regija poznata po velikom broju stogodišnjaka. Iako ne postoji čarobna formula za dug život bez bolesti, stručnjaci ističu da svakodnevne navike imaju presudan uticaj na zdravlje.
U nastavku predstavljamo tri ključna principa koja se često povezuju s dugovječnošću u Japanu, a koja se mogu primijeniti i u drugim dijelovima svijeta.
1. Umjerenost u ishrani kao stil života
Jedan od najpoznatijih japanskih principa ishrane je Hara hachi bu. Ova praksa podrazumijeva da osoba jede dok ne osjeti oko osamdeset posto sitosti, umjesto da se prejeda.
Umjerenost pomaže u:
- održavanju zdrave tjelesne težine
- stabilizaciji nivoa šećera u krvi
- smanjenju opterećenja probavnog sistema
Tradicionalna japanska ishrana zasniva se na manjim porcijama i raznovrsnim namirnicama. Često uključuje ribu, povrće, mahunarke, integralne žitarice i fermentisane proizvode poput misa i nattoa. Unos crvenog mesa i industrijski prerađene hrane je umjeren.
Važno je naglasiti da dugovječnost nije rezultat jedne namirnice, već cjelokupnog obrasca ishrane koji je raznolik i uravnotežen.
2. Svakodnevno kretanje bez pretjerivanja
U Japanu fizička aktivnost nije rezervisana samo za teretanu. Kretanje je sastavni dio svakodnevnog života. Hodanje, vožnja bicikla, rad u bašti i korištenje stepenica umjesto lifta predstavljaju prirodan način održavanja kondicije.
Posebno je zanimljiva praksa Radio taiso, kratkih jutarnjih vježbi istezanja koje se izvode u parkovima, školama i radnim kolektivima. Ove jednostavne vježbe pomažu u očuvanju pokretljivosti i smanjenju ukočenosti, naročito kod starijih osoba.
Redovno, umjereno kretanje doprinosi:
- zdravlju srca i krvnih sudova
- očuvanju mišićne mase
- boljoj ravnoteži i manjem riziku od padova
- mentalnom blagostanju
Ključ je u dosljednosti, a ne u intenzitetu. I lagana svakodnevna aktivnost može imati značajan pozitivan efekat.
3. Smisao života i povezanost sa zajednicom
Treći važan faktor dugovječnosti povezuje se s konceptom Ikigai, što označava lični razlog za ustajanje svakog jutra. To može biti porodica, hobi, posao, volontiranje ili briga o zajednici.
Osjećaj svrhe doprinosi mentalnoj stabilnosti i otpornosti na stres. U mnogim japanskim zajednicama starije osobe ostaju aktivne i uključene u društvene aktivnosti, što smanjuje usamljenost i izolaciju.
Istraživanja pokazuju da socijalna povezanost može imati snažan uticaj na zdravlje, uključujući:
- smanjenje rizika od depresije
- bolju kognitivnu funkciju u starijoj dobi
- niži nivo hroničnog stresa
Društveni odnosi i osjećaj pripadnosti važni su koliko i pravilna ishrana i fizička aktivnost.
Kako primijeniti ove navike u svakodnevnom životu
Iako kulturni kontekst Japana ima svoje specifičnosti, osnovni principi su univerzalni. Evo nekoliko praktičnih koraka:
- Jedite sporije i obratite pažnju na osjećaj sitosti
- Smanjite unos prerađene hrane i povećajte unos povrća i ribe
- Uvedite svakodnevne šetnje ili lagane vježbe istezanja
- Njegujte odnose s porodicom i prijateljima
- Pronađite aktivnost koja vam daje osjećaj svrhe
Važno je naglasiti da dug i zdrav život zavisi od mnogih faktora, uključujući genetiku, dostupnost zdravstvene zaštite i životne uslove. Ipak, svakodnevne navike igraju značajnu ulogu.
Zaključak
Primjeri iz Japana pokazuju da dugovječnost nije rezultat ekstremnih dijeta ili napornih treninga. Umjerenost u ishrani, redovno kretanje i snažna društvena povezanost čine temelj zdravog starenja.
Male, dosljedne promjene u svakodnevnim navikama mogu dugoročno doprinijeti boljem kvalitetu života. Umjesto traženja brzih rješenja, fokus na jednostavne i održive principe može biti najpouzdaniji put ka vitalnosti u poznim godinama.
