Kremlj o protestima u Srbiji: Moguća „obojena revolucija“, poruka podrške Vučiću

politika

Rusija se oglasila povodom tenzija u Srbiji: Peskov upozorava na strane utjecaje

U jeku aktuelnih protesta i političke krize u Srbiji, Rusija je iznijela svoje mišljenje i zabrinutost zbog mogućnosti da se događaji u Beogradu koriste za destabilizaciju kroz takozvane „tehnologije obojenih revolucija“. Ovakve izjave dolaze u trenutku kada se studentski protesti intenziviraju, a zahtjevi opozicije postaju sve konkretniji.

Glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov, naglasio je da Moskva prati situaciju s posebnom pažnjom, ne isključujući mogućnost spoljnog utjecaja.

„Ne možemo isključiti upotrebu dobro poznatih tehnologija za izazivanje obojenih revolucija“, izjavio je Peskov novinarima, pozivajući se na ranija slična iskustva u regiji i svijetu.


Šta su “obojene revolucije”?

Pojam obojena revolucija odnosi se na masovne protestne pokrete koji su, često uz podršku iz inostranstva, doveli do promjena vlasti u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza i Istočne Evrope (kao što su Ukrajina, Gruzija i Kirgistan). Kritičari ovih pokreta tvrde da iza njih stoje zapadne sile koje koriste medije, civilno društvo i nevladine organizacije kako bi utjecale na politički sistem zemlje u korist svojih interesa.

Peskov je upravo u tom kontekstu izrazio sumnju da bi se slični mehanizmi mogli koristiti i u Srbiji.


Podrška vlastima u Beogradu

Kremlj je jasno stavio do znanja da podržava trenutnu vlast u Srbiji i izražava povjerenje u sposobnost državnog rukovodstva da stabilizira situaciju.

„Rusija ne sumnja da će srpsko rukovodstvo uspjeti u najkraćem roku uspostaviti red i zakon“, poručio je Peskov.

Ova izjava dolazi kao znak političke podrške predsjedniku Aleksandru Vučiću, s kojim Moskva održava bliske diplomatske i ekonomske odnose.


Pozadina protesta i zahtjevi demonstranata

Protesti u Srbiji traju već sedmicama, a dodatno su se intenzivirali nakon isteka ultimatuma koji su studenti postavili vlastima 25. juna. Glavni zahtjevi uključuju:

  1. Određivanje datuma za vanredne parlamentarne izbore
  2. Uklanjanje šatora pristalica vlasti ispred Narodne skupštine
  3. Puštanje svih uhapšenih učesnika protesta 28. juna

Protesti predvode studentske i opozicione grupe koje optužuju vlast za netransparentno djelovanje, političku represiju i nepoštovanje demokratskih principa.


Analiza: Gdje se Srbija trenutno nalazi?

Situacija u Srbiji je kompleksna – s jedne strane postoji snažan pritisak opozicije i civilnog društva, dok s druge strane vlast pokušava očuvati stabilnost i kontrolu, uz međunarodnu podršku pojedinih saveznika poput Rusije.

Strane sile, uključujući EU i SAD, uglavnom pozivaju na smirivanje tenzija i poštovanje demokratskih standarda, dok Rusija upozorava na potencijalne „destabilizacijske tehnologije“, što implicira zabrinutost za mogući gubitak utjecaja na Balkanu.


Zaključak: Srbija na raskršću političkih pravaca

Pitanje da li su protesti autentičan izraz nezadovoljstva građana ili rezultat spoljnog utjecaja ostaje predmet rasprave. Ipak, jasno je da Srbija prolazi kroz period političke i društvene prekretnice.

Ukoliko se vlast i opozicija ne dogovore mirnim putem, postoji rizik od dodatne polarizacije društva i potencijalne destabilizacije. Među građanima raste neizvjesnost, a poruke iz Moskve dodatno podižu tenzije.

dan