Stranka Naprijed BiH, koju predvodi bivši zastupnik i političar Šemsudin Mehmedović, najavila je podnošenje krivične prijave protiv direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Darka Ćuluma, i predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Borjane Krišto. Ova najava ponovo otvara pitanje zakonitosti upravljanja institucijama na državnom nivou, kao i političke odgovornosti javnih zvaničnika.
📄 Šta je sporno u slučaju direktora SIPA-e?
U saopštenju dostavljenom medijima, Naprijed BiH navodi da je Darko Ćulum 18. marta 2024. godine podnio ostavku, ali da njegova ostavka nije formalno prihvaćena u zakonskom roku. Bez obzira na to, on se, kako tvrde iz ove stranke, nije pojavljivao na poslu čak 110 dana – što smatraju protivzakonitim napuštanjem funkcije.
Prema Zakonu o upravi Bosne i Hercegovine, rukovodioci državnih institucija moraju ostati na dužnosti dok se njihova ostavka ne prihvati na zvaničan način. Naprijed BiH ovaj postupak tumači kao:
- Zloupotrebu službenog položaja, jer direktor nije poštovao zakonski minimum institucionalnog prisustva,
- Ometanje funkcionalnosti državne bezbjednosne agencije, koja ima ključnu ulogu u očuvanju pravnog poretka u BiH.
🏛 Uloga Borjane Krišto: “Nečinjenje kao odgovornost”
Pored Ćuluma, Naprijed BiH smatra odgovornom i predsjedavajuću Vijeća ministara BiH, Borjanu Krišto, jer – kako tvrde – nije pokrenula zakonsku proceduru razrješenja niti je reagovala na pravni i funkcionalni vakuum koji je nastao.
U stranačkom saopštenju stoji:
„Time je Borjana Krišto direktno doprinijela institucionalnoj paralizi, omogućivši višemjesečnu blokadu SIPA-e, što je ozbiljan sigurnosni i pravni presedan.“
Ova optužba se odnosi na tzv. “nečinjenje” u pravnoj terminologiji, gdje se pasivno ponašanje zvaničnika u ključnim situacijama može tumačiti kao saučesništvo u kršenju zakona.
⚖️ Šta kaže zakon i pravna praksa?
Prema važećim propisima u BiH:
- Ostavka javnog funkcionera mora biti prihvaćena od strane nadležne institucije da bi imala pravno dejstvo,
- Neopravdano odsustvo s funkcije, ako nije regulisano zakonom ili ugovorom o radu, može predstavljati disciplinarni ili krivični prekršaj,
- Nadležna institucija – u ovom slučaju Vijeće ministara BiH – ima obavezu da pravovremeno reaguje i spriječi institucionalni zastoj.
🔎 Ima li osnova za krivične prijave?
U trenutku pisanja ovog teksta, krivične prijave još nisu formalno podnesene, a nadležni pravosudni organi nisu se oglasili. Međutim, ovaj slučaj otvara nekoliko važnih pitanja:
- Da li je moguće da direktor ključne bezbjednosne agencije samoinicijativno prestane da obavlja dužnost, bez formalnog razrješenja?
- Da li je Vijeće ministara ispoštovalo zakonske procedure u ovom slučaju?
- Koliko dugo institucije mogu funkcionisati bez rukovodioca, a da to ne ugrozi njihovu zakonitost i efikasnost?
🗣 Politički ili pravni pritisak?
U BiH, granica između pravne odgovornosti i političke borbe često je zamagljena. Ova najava prijave može biti:
- Politička reakcija na širu institucionalnu disfunkciju, posebno u sektoru bezbjednosti,
- Ili istinska inicijativa za odgovorno upravljanje državnim institucijama u skladu sa zakonom.
Kao i u brojnim sličnim slučajevima, konačnu riječ daće pravosuđe – ukoliko do podnošenja prijave i zvanične istrage zaista dođe.
✅ Zaključak
Bez obzira na političku pozadinu, slučaj oko direktora SIPA-e Darka Ćuluma i predsjedavajuće Borjane Krišto ukazuje na potrebu za dosljednom primjenom zakona i jačanjem institucionalne odgovornosti. Građani BiH imaju pravo da očekuju funkcionalne institucije, transparentne procese i odgovorne lidere – bez obzira na političku pripadnost.
Ukoliko se pokaže da su pravila prekršena, pravosudni organi treba da postupaju nezavisno, objektivno i efikasno – kako bi se očuvalo povjerenje u državni sistem.
