Ministar unutrašnjih poslova Srbije pojašnjava navode o “prevari” u sprovođenju sporazuma između Beograda i Prištine
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić oglasio se povodom javnih reakcija na njegove nedavne izjave o Briselskom sporazumu iz 2013. godine, naglašavajući da Srbija nije bila prevarena u momentu potpisivanja, već u fazi sprovođenja dogovorenih tačaka, jer – kako tvrdi – Priština nije ispunila svoje obaveze, uz prešutnu podršku pojedinih zapadnih partnera.
Šta je Briselski sporazum?
Briselski sporazum predstavlja ključni dokument u dijalogu između Beograda i Prištine, postignut uz posredovanje Evropske unije, s ciljem da se normalizuju odnosi između Srbije i teritorije Kosova i Metohije. Njegove odredbe obuhvataju institucionalnu integraciju, bezbednosnu saradnju i osnivanje Zajednice srpskih opština (ZSO) na Kosovu.
Dačićevo pojašnjenje: “Nismo bili naivni”
Gostujući na Radio-televiziji Srbije (RTS), Dačić je precizirao da njegove riječi nisu imale za cilj da prikažu rukovodstvo Srbije kao naivno ili politički nekompetentno u trenutku potpisivanja sporazuma:
“Nikada nisam rekao, niti bih rekao, da smo mi – Srbija, Aleksandar Vučić ili ja lično – bili prevareni da potpišemo Briselski sporazum. To bi impliciralo da nismo znali šta potpisujemo, što jednostavno nije tačno”, rekao je Dačić.
Dodao je da je dokument potpisan s punom sviješću o njegovoj važnosti i uz razumijevanje svih njegovih elemenata.
Gdje nastaje problem? Sprovođenje i kontrola obaveza
Prema Dačiću, suština problema nije u sadržaju sporazuma, već u neujednačenoj primjeni njegovih odredbi:
“Prevareni smo ne zato što nismo razumjeli tekst sporazuma, već zato što nismo mogli predvidjeti stepen političkog oportunizma koji će pratiti njegovo sprovođenje.”
On ističe da Srbija jeste ispunila svoj dio obaveza, dok Priština nije, a da su međunarodni posrednici, naročito EU i SAD, pokazali pasivnost kada je došlo vrijeme da kosovska strana primijeni dogovoreno – posebno u pogledu ZSO.
Politička reakcija i širi kontekst
Dačićeve izjave izazvale su reakcije dijela opozicije, koji optužuju vlast da je doprinijela faktičkom priznanju nezavisnosti Kosova, jer, prema njihovom tumačenju, Priština je kroz ovaj proces ostvarila institucionalne prednosti bez da je uzvratila reciprocitetom.
S druge strane, Dačić ističe da je Srbija u pregovorima bila spremna na kompromis, ali da ne može pristati na jednostrano tumačenje međunarodnih sporazuma:
“Briselski sporazum bio je šansa za mir i stabilnost. Nažalost, ona je propuštena zbog selektivnog pristupa njegovoj implementaciji”, izjavio je.
Šta dalje? Poziv na odgovornost i ravnotežu
Dačić zaključuje da Srbija ne bježi od dijaloga, ali da neće prihvatiti političku neravnotežu koja podriva smisao pregovora:
“Mi kao država ne bježimo ni od kompromisa, ali bježimo od iluzija.”
U tom kontekstu, pozvao je međunarodne partnere da pokažu dosljednost, jer samo obostrano sprovođenje obaveza može voditi ka trajnom miru i stabilnosti u regionu.
Zašto je ovo važno?
Briselski dijalog ostaje ključna tačka u regionalnoj bezbjednosti i evropskim integracijama cijelog Zapadnog Balkana. Slučajevi nepoštovanja dogovorenog ne samo da usporavaju procese pomirenja, već utiču i na povjerenje građana u međunarodne institucije.
Transparentnost, ravnoteža i politička volja svih aktera ostaju ključni faktori za budućnost dijaloga i odnosa Beograda i Prištine.
