Apelaciono veće Suda Bosne i Hercegovine započinje razmatranje žalbi u predmetu protiv predsednika Republike Srpske Milorada Dodika i direktora Službenog glasnika RS, Miloša Lukića. Drugostepeni postupak počinje sutra, a kako je potvrđeno, u slučaju odsustva jednog od ranije određenih članova veća, biće imenovan novi sudija putem informacionog sistema CMS.
U prvostepenom postupku, Dodik i Lukić su osuđeni na godinu dana zatvorske kazne, uz šestogodišnju zabranu političkog delovanja. Međutim, ta presuda nije pravosnažna, a sada će Apelaciono veće odlučivati o žalbama i predlozima obe strane – i odbrane i Tužilaštva BiH.
Tužilaštvo traži strože mere
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine najavilo je da će uložiti žalbu u cilju pooštravanja izrečenih kazni, posebno naglašavajući značaj zabrane političkog angažmana kao deo presude. Apelaciono veće ima mogućnost da potvrdi raniju presudu, izmeni je ili predmet vrati na ponovno suđenje.
Odluka Apelacionog veća očekuje se u roku od mesec dana, ali konkretna dinamika zavisiće od složenosti pravnog razmatranja i dostupnosti sudskog osoblja.
Pravno zastupanje i dalji koraci
Predsednik Republike Srpske neće prisustvovati ročištu zbog aktivnog naloga za njegovo privođenje. Njegov pravni zastupnik, advokat Goran Bubić, potvrdio je da će u slučaju negativnog ishoda biti podneta žalba Ustavnom sudu BiH, a potom i Evropskom sudu za ljudska prava. Ipak, takve žalbe ne odlažu izvršenje pravosnažne presude.
Reakcije javnosti i političkih subjekata
Određeni politički akteri izrazili su zabrinutost zbog, kako navode, mogućih pokušaja uticaja na rad pravosuđa. Klubovi pojedinih stranaka u Parlamentu BiH apelovali su na očuvanje nezavisnosti pravosudnog sistema, ističući važnost poštovanja institucionalnih procedura.
Istovremeno, analitičari ističu da je ishod ovog slučaja značajan kako s pravnog, tako i s političkog aspekta, jer može imati dugoročne posledice za institucionalni poredak i funkcionisanje vlasti u Bosni i Hercegovini.
Postupak bez javnog izricanja presude
U skladu sa procedurama u drugostepenim postupcima, presuda neće biti javno izrečena u sudnici. Umesto toga, biće dostavljena u pisanom obliku stranama u postupku. Iako se predmeti ove vrste često smatraju pravno zahtevnim, pojedini pravni stručnjaci ocenjuju da bi zbog jasno definisanih pravnih elemenata, odluka mogla biti doneta u relativno kratkom roku.