Blog post:
Politika u Bosni i Hercegovini često se odvija pod izvjesnim tenzijama, posebno kada su u pitanju izjave visokih zvaničnika. Nedavno, srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović iznijela je oštru kritiku na račun kolege Denisa Bećirovića, optužujući ga za „restriktivno političko djelovanje“ i „propagandu mržnje“. Izjava je ponovo rasplamsala tenzije unutar kolektivnog državnog vrha.
Izjave koje su podigle buru
U svojoj izjavi za Srnu, Cvijanović je iskoristila priliku da napadne Bećirovićevu retoriku:
“Mržnja je zaštitni znak bošnjačke politike. Zaštitni znak srpske politike su Ustav, Dejtonski sporazum i, iznad svega, mir i stabilnost.”
Ona je dalje naglasila da je Bećirovićev način političkog djelovanja destruktivan i netolerantan, te da se on fokusira na propagandu unitarizma, umjesto na suštinske teme koje tište građane – poput bezbjednosti i integriteta.
Širi politički kontekst
Tokom svojih ranijih obraćanja, Cvijanović je optuživala Bećirovića da koristi kritične momente – poput komemoracija u Srebrenici – za dodatno rasplamsavanje političkih tenzija, umjesto da pruža solidarni odgovor.
Ona je također isticala da se od njegove strane često čuje osuda Srpske i Srbije u međunarodnim forumima, a da pritom ne nudi konstruktivne prijedloge za budućnost BiH.
Šta ovo znači za BiH?
- Politizacija pisma
U svakoj kontroverzi, poruka prelazi prag između retorike i stvarne građanske komunikacije. Izjava poput „mržnja je zaštitni znak“ unosi dodatne tenzije, a otvara i pitanje nivoa političke kulture na najvišim nivoima. - Jedinstvo – ili raslojavanje?
Svaka izjava koja dijeli i etikete uvećava jaz između entiteta u BiH. Kada predstavnici vlasti koriste izraze koji koriste nacionalnim stereotipima, to nije “politički doprinos” već korak prema polarizaciji društva. - Odgovornost govornika
Kao članovi najvišeg državnog tijela, poruke koje upućuju javnosti imaju specifičnu težinu. Potrebno je da lideri savjesno biraju riječi koje grade, a ne razdvajaju.
Zaključak
Izjave Željke Cvijanović otkrivaju duboku podijeljenost u bosanskohercegovačkoj politici – gdje politička retorika podijele često nadjača razgovore o zajedničkoj budućnosti. Dok svaki politički lider ima pravo na stav, pitanje je da li naši predstavnici vide širu sliku i drže li se konstruktivnih načela – dijaloga, poštovanja i suživota.
Pitanje za vas:
Da li mislite da retorika neutralne poruke (kao što su mir i ustavni poredak) može doprinijeti stabilizaciji Bosne i Hercegovine? Kako bismo mogli podržati stabilniju i inkluzivniju politiku? Pišite u komentarima!
