Turistička sezona u Hrvatskoj donosi mnogo različitih susreta — ne samo među ljudima, nego i među kulturama, navikama i pogledima na svet. Nedavni događaj na jednoj od plaža u Omišu podstakao je širu raspravu o tome šta je prihvatljivo ponašanje na javnim plažama, posebno u kontekstu sunčanja u toplesu.
Šta se dogodilo?
Prema izveštaju domaćih medija, jedna gošća iz inostranstva odlučila je da se sunča u toplesu na popularnoj gradskoj plaži. Ovakav prizor izazvao je različite reakcije prisutnih – od potpune podrške do vidnog negodovanja, naročito među roditeljima sa decom.
Jedna majka je istakla da se na toj plaži nalazi veliki broj dece, pa je, kako je rekla, takav vid sunčanja neprimeren u takvom okruženju.
Iako su neki prisutni tražili intervenciju spasilaca, pravno gledano, sunčanje u toplesu nije zabranjeno na hrvatskim javnim plažama.
Šta kažu zakoni?
Prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, sve javne plaže u Hrvatskoj predstavljaju javno dobro u opštoj upotrebi. To znači da svako ima pravo da boravi i koristi plažu, bez diskriminacije.
Toples sunčanje nije zakonski zabranjeno, i ne postoji propis koji određuje obaveznu upotrebu gornjeg dijela kupaćeg kostima. Čak i kada plažu održava privatni koncesionar, on nema pravo da ograničava način oblačenja korisnika, osim ako se ne radi o specifično označenim prostorima (npr. nudističkim plažama – FKK).
Podijeljena mišljenja: Tradicija, moral i lične slobode
Mišljenja među građanima i turistima su očekivano podijeljena:
- „Ja lično ne bih to radila, ali svako ima pravo da odluči za sebe“, rekla je jedna kupačica.
- „Imamo pravo na slobodu izražavanja, ali bi trebalo poštovati i kulturu sredine“, smatra drugi posjetilac.
- „Ljudi dolaze da se odmore i budu slobodni. Ako nekome to smeta, može da promeni mesto“, poručio je turista iz Skoplja.
U suštini, rasprava se ne vodi o zakonima, već o balansu između individualne slobode i društvenih očekivanja. U nekim zemljama, toples je uobičajena pojava na javnim plažama, dok je u drugima i dalje tabu tema.
Da li je toples prihvatljiv – zavisi od konteksta
U Hrvatskoj, toples je u mnogim turističkim mestima tolerisan i uobičajen, posebno u primorskim gradovima sa većim brojem stranih gostiju. Međutim, u manjim mjestima ili na porodičnim plažama, društveni pritisak može biti jači.
Zanimljivo je i to da neke lokalne samouprave povremeno najavljuju uvođenje zabrana – ne toliko zbog golotinje, koliko radi očuvanja „porodičnog karaktera“ pojedinih plaža. U Puli su, na primer, svojevremeno razmatrali mogućnost uvođenja kazni do 1.300 evra, ali takve mjere nisu postale pravilo.
Kulturne razlike u turizmu: Kako uskladiti sve strane?
Ovakve situacije otvaraju važno pitanje: kako uskladiti različite kulture, običaje i norme na prostoru koji dijelimo tokom letnje sezone? Hrvatska, kao jedna od najposjećenijih mediteranskih destinacija, redovno dočekuje turiste iz cijelog svijeta. Neki dolaze iz zemalja u kojima je toples svakodnevnica, dok drugi imaju konzervativniji pogled na tijelo i javno ponašanje.
Upravo zato, važno je da svi učesnici – i turisti i lokalno stanovništvo – pokažu uzajamno poštovanje i razumevanje.
Zaključak: Zakon dozvoljava, društvo raspravlja
Toples sunčanje u Hrvatskoj je zakonski dozvoljeno, ali ostaje predmet rasprave kad se radi o njegovoj prikladnosti u javnom prostoru, posebno pred djecom. Iako se ne može svima ugoditi, otvorena komunikacija, tolerancija i uvažavanje lokalne sredine ostaju ključ za skladan suživot na plaži.
Bez obzira na to da li ste za ili protiv, važno je znati svoja prava – ali i imati obzira prema drugima.
