Uvod:
U posljednjim mjesecima, dok se međunarodna zajednica sve glasnije oglašava o sukobu u Gazi, Hrvatska se odlučuje na oprez i diplomatsku suzdržanost. Ova odluka nije motivisana samo klasičnim principima vanjske politike, već i duboko ukorijenjenim interesima Zagreba u vezi s Hrvatima u Bosni i Hercegovini – temom u kojoj je Izrael dugogodišnji saveznik.
Hrvatsko-Izraelski Odnosi: Više od Formalne Diplomacije
Hrvatska i Izrael već godinama njeguju stabilne političke i sigurnosne odnose. Ta saradnja se ne odnosi samo na ekonomsku razmjenu ili tehnološke sporazume, već i na podršku u geopolitičkim pitanjima – posebno kad je riječ o položaju Hrvata u BiH.
Izrael je u više navrata pokazao razumijevanje za zahtjeve hrvatske politike u BiH, naročito u kontekstu izborne reforme, ravnopravnosti konstitutivnih naroda i zahtjeva za “legitimnim političkim predstavnicima”. Ta podrška, iako ne uvijek eksplicitna, bila je dragocjena Zagrebu u lobiranju unutar EU i šire međunarodne zajednice.
Sukob u Gazi: Test Za Hrvatsku Diplomatiju
Novi val nasilja na Bliskom istoku, koji je uključio i sve oštrije kritike izraelskih vojnih operacija u Gazi, stavio je Hrvatsku pred diplomatski izazov. Mnoge evropske zemlje, uključujući članice EU, sve otvorenije pozivaju na prekid vatre, humanitarnu pomoć i osudu prekomjerne upotrebe sile.
S druge strane, Hrvatska, kao zemlja koja računa na izraelsku podršku u vezi sa statusom Hrvata u BiH, ne želi narušiti tu saradnju. Rezultat je pažljivo balansiranje – zvanične izjave iz Zagreba su neutralne, pozivaju na mir i dijalog, ali izbjegavaju direktnu kritiku Tel Aviva.
Politički Interesi u BiH: Prioritet Zagreba
Pitanje političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini ostaje jedno od ključnih spoljnopolitičkih prioriteta Hrvatske. Zagreb insistira na promjeni izbornog zakona BiH, koji bi, prema hrvatskom viđenju, omogućio Hrvatima da biraju “svoje predstavnike” – aludirajući na slučaj izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
U tom kontekstu, podrška Izraela, kao države koja ima snažan uticaj u međunarodnim krugovima i tradicionalno dobre odnose sa SAD, ima višestruku težinu. Hrvatska zato ne želi narušiti te odnose zbog sukoba koji se odvija izvan neposrednog geografskog interesa.
Suverenitet u Odlukama: Između Moralnog Stava i Praktične Politike
Hrvatska se trenutno nalazi na granici između moralne obaveze – kao članica EU i potpisnica brojnih međunarodnih konvencija o ljudskim pravima – i pragmatične politike vođene nacionalnim interesima. Takva pozicija nije nova u diplomatiji, ali postaje naročito osjetljiva kada se radi o pitanjima rata i civilnih žrtava.
Za sada, Zagreb bira “tiho lobiranje”, nenametljivu retoriku i fokus na humanitarne apele, izbjegavajući politički rizične izjave koje bi mogle naljutiti jednog važnog međunarodnog partnera.
Zaključak: Balansiranje ili Kalkulisanje?
Hrvatska politika prema Izraelu u trenutku sukoba u Gazi otkriva kompleksan spoj regionalnih interesa, diplomatskih veza i strateške šutnje. Dok mnogi građani, analitičari i međunarodni akteri očekuju jasniji stav, Zagreb ostaje pri oprezu – jer zna da se svaki javni potez reflektira ne samo na međunarodnom planu, već i unutar regije gdje položaj Hrvata u BiH i dalje ostaje otvoreno pitanje.
Vrijeme će pokazati da li će ovakav balansirani pristup donijeti diplomatski dobitak – ili pak izazvati kritike zbog nedostatka jasne moralne pozicije u trenutku kada svijet traži odgovore.
