Izjave bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju strogih trgovinskih mjera protiv Rusije i povećanju vojne podrške Ukrajini izazvale su prvu službenu reakciju iz Moskve. Dok se Zapad bavi analizom potencijalnih posljedica ovakvih najava, iz Rusije poručuju – ništa se suštinski ne mijenja.
No, da li je zaista tako?
Šta je rekao Trump?
Donald Trump, koji se ponovo nalazi u središtu američke političke pozornice i vodi kampanju za povratak u Bijelu kuću, izjavio je kako će:
- Sjedinjene Američke Države isporučiti vojnu opremu Ukrajini u vrijednosti od nekoliko milijardi dolara,
- Rusiji uvesti 100% carinske tarife na određenu robu ako ne dođe do dogovora o prekidu sukoba u roku od 50 dana.
Ove poruke izazvale su buru komentara u evropskim i svjetskim medijima, a u Moskvi su pažljivo ispraćene.
Ruska reakcija: “Nova stvarnost” ili nastavak poznatog kursa?
Zamjenik predsjednika gornjeg doma ruskog parlamenta, Konstantin Kosačov, izjavio je da Rusiju ne pogađaju Trumpove prijetnje.
“Ako je to sve što je Trump rekao o Ukrajini, onda je sav pritisak ispario”, rekao je Kosačov, uz tvrdnju da Evropa sada “plaća cijenu” svog političkog kursa.
Prema njegovim riječima, najveći dobitnik trenutne situacije je – američka vojna industrija, dok Ukrajina „nastavlja rat do posljednjeg vojnika“.
“Danas je počela nova stvarnost”
Komentator blizak Kremlju i bivši savjetnik ruskog predsjednika, Sergej Markov, u izjavi za ruske medije tvrdi da je Trumpova izjava označila prekretnicu u dosadašnjim očekivanjima u Moskvi.
„S Trumpovom izjavom, danas je počela nova stvarnost kad je riječ o Ukrajini. Od ovog trenutka vrši pritisak samo na Rusiju i podržava Ukrajinu“, napisao je Markov na Telegramu.
Ova ocjena dolazi nakon višemjesečnih nagađanja u ruskim medijima da bi Trump, ako dođe na vlast, mogao smanjiti podršku Ukrajini i pokrenuti mirovne pregovore.
Šta sve to znači za Evropu i svijet?
Trumpove izjave dolaze u vrijeme kada se odnosi između SAD i Rusije i dalje nalaze na niskim granama, a rat u Ukrajini traje već više od dvije godine.
Ključni elementi situacije:
- Evropa ostaje energetski i sigurnosno zavisna od američke politike, uz rastuće troškove vojne pomoći Ukrajini.
- Rusija pokušava zadržati poziciju na međunarodnoj sceni, dok sankcije i carine sve više utiču na njenu ekonomiju.
- Ukrajina i dalje računa na pomoć Zapada, ali sve više se govori o potrebi dugoročnog mirovnog rješenja.
Geopolitika u 50 dana?
Trump je u svojoj izjavi naveo rok od 50 dana za postizanje napretka u pregovorima. Iako ovaj vremenski okvir djeluje više simbolično nego realno, on jasno pokazuje da će Ukrajinsko pitanje i dalje ostati centralna tema u međunarodnim odnosima – posebno uoči američkih predsjedničkih izbora.
Zaključak
Bez obzira na političke poruke i simbolične izjave, realnost na terenu – kako vojna, tako i diplomatska – ostaje složena. Reakcije iz Rusije ukazuju na različita tumačenja Trumpove politike, ali i na dublju zabrinutost oko dugoročnog strateškog pravca Sjedinjenih Američkih Država.
Hoće li se zaista promijeniti odnos snaga ili se sve svodi na političku retoriku? Odgovor bi mogao stići brže nego što se očekuje.
