U posljednjim danima medijske pažnje u Bosni i Hercegovini, jedno ime sve češće se spominje u pravnom i političkom kontekstu – Sena Uzunović, sutkinja Suda BiH. Ona je podnijela krivičnu prijavu protiv predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, i time otvorila novo poglavlje u odnosima između pravosuđa i političkih elita u zemlji.
Riječ je o ozbiljnim optužbama – sutkinja tvrdi da su nakon izricanja presude Dodiku izrečene javne izjave u kojima se implicira da je neko iz njenog kruga navodno tražio mito za donošenje oslobađajuće presude. Sutkinja oštro odbacuje te tvrdnje i poziva na punu istragu.
Zašto je podnijeta prijava?
Prema riječima sutkinje Uzunović, neposredno nakon što je izrekla prvostepenu presudu Miloradu Dodiku zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH, Dodik je u javnosti izjavio da je „došao njen blizak rođak“ i zatražio novac za navodno povoljan ishod suđenja.
“Ja nikoga nisam slala, niti sam ikada tražila bilo kakvu uslugu. Zato sam odmah zatražila da se otvori novi predmet i da se sve istraži”, kazala je Uzunović za portal Detektor.
Prijava je, kako navodi, podnijeta dežurnom tužiocu Igoru Dubaku, ali za sada nije poznato da li je Tužilaštvo BiH pokrenulo istragu ili poduzelo konkretne korake.
Pravna osnova: O čemu je riječ?
Sutkinja je prijavu podnijela zbog mogućeg:
- Lažnog prijavljivanja, što podrazumijeva davanje neistinite informacije pravosudnim organima ili javnosti, s ciljem da se neko dovede u zabludu ili kompromituje;
- Davanja dara ili drugih oblika koristi, što u pravnom smislu spada u domen korupcije i trgovine uticajem.
Ukoliko bi se pokazalo tačnim da je neko zaista pokušao lobirati ili nuditi mito u ime sutkinje, to bi otvorilo ozbiljna pitanja o integritetu i sigurnosti pravosudnih institucija.
Šta poručuje sutkinja?
“Ako se dokaže da je neko zaista uzeo novac u moje ime, želim da i on i onaj ko je dao – odgovaraju. Ja s tim nemam nikakve veze. Zato sam i podnijela prijavu.”
Time je jasno stavila do znanja da se ne plaši odgovornosti, već poziva na punu transparentnost i institucionalnu istragu.
Širi kontekst: Pravosuđe i politički pritisci
Ovaj slučaj otvara brojna pitanja:
- Da li političari imaju uticaj na rad sudova?
- Koliko su pravosudne institucije zaštićene od vanjskih pritisaka?
- Da li se građani mogu pouzdati u nepristrasnost sudija i tužilaca?
U zemlji koja teži evropskim integracijama, vladavina prava i nezavisno pravosuđe su ključni stubovi demokratskog društva. Prijava koju je podnijela sutkinja Uzunović može se posmatrati kao čin profesionalne odgovornosti, ali i poziv na jačanje institucionalnih mehanizama kontrole.
Zašto je ovo važno za građane?
Bez obzira na to kako se neko politički ili ideološki opredjeljuje, građani imaju pravo znati da:
✅ Sudije rade bez pritiska i uticaja,
✅ Postoji mehanizam zaštite od lažnih optužbi,
✅ Bilo kakvi pokušaji korupcije ili uticaja ne prolaze nekažnjeno.
Transparentnost, profesionalizam i spremnost da se prijave nepravilnosti – čak i kada su u pitanju najviše političke funkcije – važni su pokazatelji zdravog društva.
Zaključak
Slučaj između sutkinje Sene Uzunović i predsjednika Milorada Dodika više je od ličnog spora – to je ispit za pravosuđe BiH i poruka svima u institucijama vlasti da nijedan pojedinac ne stoji iznad zakona.
Pravosuđe mora biti ne samo nezavisno, već i osnaženo da odgovori na ovakve izazove – i kada prijetnje dolaze s društvenih mreža, i kada dolaze iz političkih izjava.
