Finland Pojačava Granicu s Rusijom: Kamere, bodljikava žica i rezerve – šta se dešava?

Zanimljivosti

Nakon ruske invazije na Ukrajinu i ulaska Finske u NATO 2023. godine, napetosti na najdužoj granici između EU i Rusije (1 340 km) ponovo su porasle. Helsinski potezi, od novih fizičkih barijera do vojne mobilizacije, predstavljaju odgovor na promijenjenu sigurnosnu situaciju.


1. 🛡️ Fizička prepreka na granici

Finska granična patrola započela je izgradnju 200 km visoke ograde sa bodljikavom žicom, nadzornim kamerama, senzorima, zvučnicima i reflektorima. Do sada je završeno oko 35 km, uglavnom u jugoistočnom dijelu granice – područjima s najpovoljnijim pristupom iz Rusije

Prethodno, krajem 2023. godine, Finska je privremeno zatvorila sve kopnene prijelaze (osim jednog u Laplandu) tvrdeći da Moskva koristi migrante kao oblik „hibridnog rata“ .


2. 🛰️ Nadgledanje i vojna prisutnost

Nadzorne kamere, dronovi i paralelna pristupna cesta omogućavaju brz odgovor granici. Takođe, finska vojska intenzivno prati ruske aktivnosti; insajderi sa fronta navode pojavljivanje nove ruske opreme i šatora uz granicu .

Janne Latto, rezervista, naveo je:

„Samo 16 kilometara smo udaljeni od Rusije… što ako odluče prijeći kao što su u Ukrajinu ili 1939. bez upozorenja”


3. 🧱 Vojska i rezervni sastav do 2031.

Finska planira proširenje rezervista sa 870 000 na 1 000 000 do 2031. godine, uz povećanje starosne granice aktivnih vojnika do 65 godina . Takođe se radi na uspostavi NATO zapovjednog centra u Mikkeli, a nekoliko savezničkih zemalja najavljuje postavljanje kopnenih snaga


4. 🎯 Geopolitički kontekst i izazovi

Finland, sada članica NATO-a, predstavlja novu strategijsku liniju prema Rusiji. Moskva jača vojnu infrastrukturu uz granicu, uključujući baze i skladišta, što stvara „sigurnosni trijlogija” između NATO i Rusije .

Finski znanstvenici navode da je riječ o preventivnim mjerama, dok vlasti naglašavaju da je cilj odvraćanje i očuvanje sigurnosti, a ne agresija .


5. 🔍 Šta ovo znači?

  • Za Finsku: jača kontrola granica, bolja sigurnost, ali i ekonomski i društveni utjecaj – naročito u pograničnim gradovima kao što je Lappeenranta, gdje se smanjila trgovina i dolasci
  • Za NATO: potpuna integracija sigurnosnih strategija i povećana logistička spremnost u regionu.
  • Za odnose EU–Rusija: zaoštrena granica simbolizira novi hladnoratovski napon i povećanu neprijateljsku retoriku između strana.

📝 Zaključak

Finska odlučno gradi sigurnosni sistem duž granice s Rusijom – bodljikava žica, kamere, vojska i rezerve. Za sebe, to znači veću sigurnost, za NATO stratešku prednost i za regiju novo poglavlje globalnih tenzija. Ovi koraci jasno pokazuju da današnja geopolitika postaje sve složenija, zahtijevajući budnost, ali i diplomatsku fleksibilnost EU i NATO saveza.

dan