Na nedavno održanom NATO samitu u Haagu, lideri 32 članice Saveza donijeli su odluku koja se smatra jednom od najznačajnijih u posljednjim desetljećima. U sveobuhvatnoj završnoj deklaraciji članice su se obvezale da će do 2035. godine godišnje izdvajati 5% BDP-a za obranu i sigurnost – što predstavlja strateški pomak u odgovoru na sve složenije globalne sigurnosne izazove.
Zašto je ovo važno?
U trenutku kada se globalni sigurnosni pejzaž mijenja – s novim oblicima prijetnji, uključujući sajber napade, hibridne prijetnje, energetske rizike i otvorene vojne konflikte – članice NATO-a jasno poručuju da su spremne preuzeti odgovornost za sigurnost svojih građana.
Ova nova obveza jača članak 5. Washingtonskog ugovora, koji definira da je napad na jednu članicu Saveza napad na sve, i osigurava da NATO ostane spreman za zajedničku obranu.
Struktura ulaganja: Gdje ide 5% BDP-a?
Prema usvojenoj deklaraciji, nova razina ulaganja sastoji se iz dvije osnovne kategorije:
- 3,5% BDP-a – usmjerava se na temeljne obrambene potrebe, uključujući sposobnosti vojski, infrastrukturu, borbenu spremnost i razvoj tehnologija unutar Saveza.
- 1,5% BDP-a – predviđeno je za jačanje kritične infrastrukture, sajber zaštitu, civilnu otpornost, inovacije i obrambenu industrijsku bazu.
Ova struktura omogućava sveobuhvatan pristup modernim sigurnosnim izazovima – kako klasičnim vojnim prijetnjama, tako i novim oblicima rizika s kojima se suočavaju zemlje članice.
Šta to znači za Ukrajinu i sigurnost Europe?
Dokument ponovno potvrđuje kontinuiranu podršku Ukrajini, naglašavajući da njena sigurnost doprinosi sigurnosti cijelog euroatlantskog prostora. Iako se ne spominje direktna osuda Rusije, jasno se navodi da Rusija predstavlja dugoročnu prijetnju euroatlantskoj sigurnosti.
U skladu s tim, izravni doprinosi članica Ukrajini – kako u vojnoj pomoći, tako i u obnovi i jačanju odbrambene industrije – računat će se kao dio ukupne obrambene potrošnje.
Godina revizije i budući samiti
Članice NATO-a obvezale su se da će svake godine dostavljati nacionalne planove ulaganja, čime će se osigurati transparentnost i praćenje napretka. Revizija ukupnog napretka planirana je za 2029. godinu, kada će se razmotriti sigurnosni kontekst i po potrebi prilagoditi ciljevi.
Sljedeći NATO samiti zakazani su za:
- Tursku – 2026. godine
- Albaniju – u kasnijoj fazi
Jačanje transatlantske suradnje i industrijske baze
NATO je dodatno najavio intenziviranje obrambene industrijske suradnje među članicama, uklanjanje prepreka za trgovinu oružjem i tehnologijom te promicanje inovacija. Time se želi osigurati da članice zajednički razvijaju i proizvode sigurnosna rješenja koja odgovaraju novim izazovima.
Zaključak
Odluka NATO saveza da do 2035. godine izdvajanje za obranu i sigurnost podigne na 5% BDP-a po zemljama članicama, označava strategijski zaokret u kolektivnoj sigurnosnoj politici. Time Savez jača svoju borbenu spremnost, otpornost i tehnološku nadmoć, dok istovremeno šalje jasnu poruku jedinstva i solidarnosti među saveznicima.
U vremenu kada su globalne prijetnje sve kompleksnije, ovakve odluke predstavljaju temelj za očuvanje mirne, slobodne i sigurne budućnosti za sve građane euroatlantskog prostora.
