U jeku rastućih tenzija između Irana i Izraela, te sve češćih spekulacija o potencijalnom vojnom angažmanu Sjedinjenih Američkih Država, Rusija je izdala ozbiljno upozorenje. Zvaničnici iz Moskve poručuju da bi američki ili izraelski napad na iranske nuklearne objekte mogao izazvati katastrofalne posljedice, kako po Bliski istok, tako i po globalnu sigurnost.
Zamjenik ruskog ministra: Napad bi destabilizirao cijeli region
Sergej Rjabkov, zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije, u izjavi za rusku agenciju Interfax tokom ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, jasno je poručio:
“Direktno američko uplitanje u sukob Irana i Izraela bilo bi korak koji bi radikalno destabilizirao čitavu situaciju u regionu. Riječ je o spekulativnim opcijama koje bi mogle imati nesagledive posljedice.”
Moskva je već ponudila svoju ulogu kao potencijalni posrednik u sukobu, ali ta inicijativa do sada nije naišla na pozitivan odgovor iz Vašingtona ili Tel Aviva.
Upozorenja na nuklearnu opasnost: “Milimetri od katastrofe”
Šef ruske vanjske obavještajne službe (SVR), Sergej Nariškin, ocenio je da se situacija kreće u izrazito opasnom pravcu, dok je portparolka Ministarstva vanjskih poslova Rusije, Marija Zaharova, istakla zabrinutost zbog napada na iranske nuklearne objekte:
“Svijet je milimetrima od moguće nuklearne katastrofe. UN-ova agencija za nuklearnu sigurnost već je zabilježila štetu na postrojenjima. Gdje su ekolozi? Gdje je međunarodna zajednica?”, zapitala se Zaharova, povukavši paralelu sa nesrećom u Fukushimi 2011. godine.
Geopolitički odnosi: Savezništva bez obaveza
Rusija i Iran su početkom godine potpisali 20-godišnji strateški partnerski sporazum, koji obuhvata saradnju u oblasti energetike, bezbjednosti i infrastrukture. Ipak, iako su odnosi dviju zemalja bliski, sporazum ne uključuje formalnu vojnu obavezu u slučaju sukoba.
S druge strane, Rusija održava diplomatske i ekonomske odnose i s Izraelom, čime dodatno balansira u ovoj složenoj regionalnoj dinamici.
Reakcije iz SAD: Oprez i razmatranje opcija
Prema nezvaničnim izvorima, američka administracija razmatra različite scenarije, uključujući mogućnost saradnje s Izraelom u ciljanju iranske infrastrukture. Iako su izjave zvaničnika uglavnom oprezne, bivši američki predsednik Donald Trump navodno je u telefonskom razgovoru s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom izrazio otvorenost za posredovanje – ali uz uslov “bezuslovne predaje” Irana.
Širi uticaji: Povećanje cijena nafte i nova raspodjela moći
Iako Rusija ne podržava vojnu eskalaciju, neki analitičari iz Moskve smatraju da bi potencijalni sukob mogao indirektno koristiti ruskim interesima. Bivši savjetnik Kremlja, Sergej Markov, navodi nekoliko mogućih posledica:
- Rast cijena nafte, što bi koristilo ruskom izvozu,
- Jačanje kineske potražnje za ruskom energijom zbog sankcija Iranu,
- Preusmjeravanje američkih vojnih resursa sa Istočne Evrope ka Bliskom istoku.
Zaključak: Hitna potreba za diplomatijom
S obzirom na ozbiljnost situacije, međunarodna zajednica poziva na suzdržanost i dijalog. Napadi na nuklearnu infrastrukturu, ma gdje se dogodili, nose sa sobom ogroman rizik – ne samo za direktno pogođene zemlje, već i za čitav svijet.
Bliski istok je već decenijama žarište sukoba i nestabilnosti, a nova eskalacija mogla bi ugroziti napore za mir i sigurnost u globalnim razmerama. U tom kontekstu, diplomatske inicijative – bez obzira na izvor – treba posmatrati kao šansu, a ne prepreku.
