Šta otkrivaju iranski raketni napadi? Nova realnost izraelske odbrane

Svijet

Datum objave: 16. jun 2025.
Autor: Redakcija


Uvod: Suočavanje sa novim izazovima

Nedavni raketni napadi Irana na teritoriju Izraela otkrivaju uznemirujući trend koji uznemirava izraelske bezbednosne stručnjake, ali i međunarodne posmatrače: sistem slojevite protivvazdušne odbrane Izraela, iako sofisticiran, nije nepogrešiv. Uprkos tome što je izraelska vojska uspela eliminisati više visokorangiranih iranskih vojnih komandanata u početnoj fazi sukoba, Iran je demonstrirao zapanjujuću sposobnost da se brzo reorganizuje i nastavi ofanzivne operacije.


Analiza: Šta kažu stručnjaci?

Trita Parsi, potpredsednik uglednog američkog Quincy Instituta za odgovorno državništvo, u razgovoru za CNN ističe da su izraelski stratezi možda prerano zaključili da je iranaska sposobnost komande i kontrole ozbiljno narušena.

„Izraelci su verovali da su poremetili iranski zapovedni lanac. Međutim, ono što sada vidimo jeste da se Iran ne samo brzo pregrupisao, već i da njegove rakete uspevaju probiti gotovo sve slojeve izraelskih sistema protivvazdušne odbrane“, kaže Parsi.

Ova procena nosi važnu poruku: nijedan vojni sistem, pa čak ni onaj koji važi za tehnološki najnapredniji kao izraelski „Iron Dome“ i „David’s Sling“, ne može garantovati potpunu zaštitu od masovnih i koordinisanih napada.


Šta se desilo na terenu?

Prema izveštajima iz bolnica i bezbednosnih službi:

  • U najnovijim napadima na centralni deo Izraela stradale su četiri osobe.
  • Ukupno je povređeno 87 ljudi, uključujući:
    • Jednu 30-godišnju ženu sa teškim povredama lica,
    • Pet osoba sa umerenim povredama,
    • Više od 80 osoba sa lakšim povredama.

Napadi su bili precizni i snažni, pogađajući urbane zone, što dodatno komplikuje napore civilne zaštite i izaziva šok u izraelskoj javnosti, koja je navikla na efikasnost svojih sistema odbrane.


Kako funkcioniše izraelska protivvazdušna zaštita?

Izraelski slojeviti sistem protivvazdušne odbrane sastoji se od više komponenti:

  1. Iron Dome – dizajniran za presretanje raketa kratkog dometa, efikasan u urbanim sredinama.
  2. David’s Sling – namenjen za presretanje raketa srednjeg dometa.
  3. Arrow sistem – koristi se za balističke rakete velikog dometa, uključujući interkontinentalne projektile.

Međutim, kada se suoči sa višestrukim, koordinisanim napadima koji uključuju kombinaciju bespilotnih letelica, projektila i balističkih raketa, čak i ovako sofisticiran sistem može biti preopterećen.


Iranova strategija: Asimetrični rat u savremenom ruhu

Iran ne pokušava da tehnološki nadmaši Izrael, već koristi taktike asimetričnog ratovanja – masovni napadi, „roj“ bespilotnih letelica, lažne mete i nelinearno komandovanje.

„Ono što se dešava pokazuje koliko je Iran investirao u razvijanje sistema koji nisu jednostavno neutralisani jednim napadom na komandni vrh“, ocenjuje Parsi.

To ukazuje na novu doktrinu otpora: fleksibilnost, decentralizacija i sposobnost preživljavanja u uslovima visokog vojnog pritiska.


Geopolitički kontekst i posledice

Sukobi između Irana i Izraela ne mogu se posmatrati izolovano. Oni odražavaju dublje razlike u regionalnim pristupima bezbednosti, diplomatiji i ulozi međunarodnih aktera. Iako SAD nominalno podržava Izrael, trenutno izbegava direktno uključivanje, pozivajući na deeskalaciju i političko rešenje.

S obzirom na to, ključna pitanja ostaju:

  • Koliko dugo se može održavati vojna strategija bez jasnog političkog izlaza?
  • Da li masovni raketni napadi predstavljaju novu normalnost ili tek uvod u širi sukob?
  • Mogu li regionalni akteri (npr. Egipat, Turska, Katar) posredovati u eventualnom prekidu vatre?

Zaključak: Vreme za stratešku introspekciju

Najnoviji razvoj događaja pokazuje da snaga jedne države nije samo u raketnim sistemima i borbenim avionima – već i u sposobnosti da prepozna svoje slabosti, prilagodi se novim okolnostima i pronađe održive puteve ka miru.

Sistemi odbrane su važni, ali nijedan sistem nije savršen. Prava snaga leži u sposobnosti naroda i lidera da izaberu mudrost nad impulsima, diplomatiju nad osvetom, i dugoročnu sigurnost nad privremenom dominacijom.

dan