Glavna služba za javnu reviziju Republike Srpske (RS) iznijela je šokantne nalaze: ekskluzivni escrow račun, koji je 2007. godine držao oko 1,5 milijardi KM, danas je gotovo prazan — na njemu je ostalo svega oko 1,5 miliona KM. Ovu situaciju revizori su opisali kao ozbiljan finansijski haos sa dugotrajnim problemima transparentnosti i odgovornosti.
Šta kaže revizorski izvještaj?
- Na escrow račun (namijenjen sanitarnom kapitalu od privatizacije Telekoma, Rafinerije Brod i sukcesije) 2007. je uplaćeno oko 1,5 milijardi KM.
- Do danas je ostalo samo 1,5 miliona KM, uz napomenu da je Opština Šamac uplatila 1,16 miliona KM kako bi se spriječilo potpuno praznjenje računa.
- U 2024. godini, uplati je iznosio 32,9 miliona KM, dok su odljevi bili 31,7 miliona KM — većim dijelom za pozajmice javnim ustanovama poput “Vode RS” i OC “Jahorina” Pale, kao i za budžetsku potrošnju.
- Neplaćene pozajmice uključuju 17 miliona KM za bolnicu u Bijeljini koje su se trebale vratiti do 2015., ali su neprestano prolongirane. Također, izostala je i otplata 14,5 miliona KM Robnim rezervama RS, kojima je istekao rok vraćanja do 2017.
Šta kažu stručnjaci?
Ekonomistica Jelena Trivić jasno ističe:
„Ovo pokazuje duboku netransparentnost i katastrofalnu ekonomsku politiku zadnjih decenija. Umjesto razvojnih ulaganja, sredstva su korištena za krpljenje budžeta i nepovratne pozajmice.“
Sve to ukazuje na nedostatak strateškog upravljanja javnim novcem, što utiče na dugoročnu stabilnost financija u RS.
Područja zabrinutosti i što slijedi
| Glavni problemi | Potencijalna rješenja |
|---|---|
| Propuštena ulaganja u razvoj | Usmjeri sredstva prema infrastrukturnim i socijalnim projektima |
| Prolongirane obaveze bez vraćanja | Uspostavi jasne rokove i kontrolu vraćanja sredstava |
| Netouchovane javne ustanove | Revizorski nadzor nad korištenjem pozajmica |
| Uticaj na budžetsku stabilnost | Redefiniraj budžetsku potrošnju i unutrašnji dug |
Zašto je ovo važno za građane?
- Javna sredstva moraju služiti građanima, a ne krpititi rupe u budžetu.
- Transparentnost je ključ povjerenja — građani zaslužuju znati kako se troši novac od privatizacije.
- Ova situacija naglašava potrebu za odgovornom i strateškom fiskalnom politikom — što dugoročno poboljšava javne usluge i životni standard.
Zaključak
Fiskalni izvještaj Glavne službe za reviziju razotkriva alarmantnu nestabilnost u finansiranju Republike Srpske. Umjesto ulaganja u razvoj, sredstva su išla na hitne troškove i pozajmice koje se nisu vraćale. Vrijeme je za temeljitu reformu — transparentnu, odgovornu i usmjerenu na budućnost građana.
