Društvene mreže danas omogućavaju da se u svakom trenutku prati šta se dešava u javnom prostoru, ali i da se izjave iz televizijskih emisija i podkasta brzo šire i komentarišu. Upravo takva dostupnost informacija često dovodi do snažnih reakcija javnosti, naročito kada se iznesu kontroverzni stavovi.
Tokom proteklih godina svjedočili smo brojnim slučajevima u kojima su pojedinci zloupotrebljavali društvene mreže, uključujući i ekstremne situacije poput prenosa nasilnih činova uživo. Iako ovakvi slučajevi izazivaju ozbiljnu zabrinutost, reakcije nadležnih institucija često izostaju ili dolaze sa zakašnjenjem.
U Srbiji su posljednjih godina naročito popularni podkasti i emisije u kojima gostuju javne ličnosti – profesori, ljekari, psiholozi i glumci – i iznose lične stavove o društvu, porodici i savremenim vrijednostima. Upravo u jednom takvom gostovanju nastala je nova polemika.
Kontroverzni stavovi u emisiji
Psiholog Jovan Marić nedavno je gostovao u jednoj emisiji, gdje je govorio o položaju žena u savremenom društvu. Njegove izjave izazvale su burne reakcije javnosti, naročito na društvenim mrežama.
Marić je, između ostalog, iznio mišljenje da mu se ne dopada način života savremenih žena, navodeći da previše vremena provode van kuće i sa društvom, dok se, prema njegovim riječima, manje posvećuju porodici i domaćinstvu. Takođe je tvrdio da je komunikacija između partnera danas slabija nego ranije.
Posebnu pažnju izazvala je njegova izjava u kojoj je naveo da su muškarci postali „previše popustljivi“, te da žene nakon pedesete godine, kako je rekao, „više nisu ni za šta“, uz sugestiju da bi muškarci u tom periodu trebalo da traže mlađe partnerke.
Reakcije javnosti
Ovakvi stavovi naišli su na oštre osude velikog broja građana, stručnjaka i organizacija za ljudska prava, koji su ih okarakterisali kao uvredljive, diskriminatorne i u suprotnosti sa savremenim shvatanjem ravnopravnosti polova.
Mnogi su istakli da javne ličnosti, posebno one koje se bave mentalnim zdravljem, imaju dodatnu odgovornost kada iznose lična mišljenja, jer njihove riječi mogu imati snažan uticaj na društvo.
Šire pitanje odgovornosti u javnom prostoru
Ovaj slučaj ponovo je otvorio pitanje granice između slobode govora i društvene odgovornosti, naročito u medijima i digitalnom prostoru. Iako svako ima pravo na lično mišljenje, sve je više onih koji smatraju da mediji treba pažljivije da biraju sadržaj i goste, kako se ne bi normalizovali stavovi koji vrijeđaju ili ponižavaju određene društvene grupe.
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja stav redakcije.
