Murali koji dele – od Sarajeva do Banja Luke
Zidovi govore. Njihove poruke mogu pomiriti srce, podsetiti na bol, ali i rasparati poverenje. Nedavno oslikani mural Ratka Mladića u Banja Luci, koje gradonačelnik odbija ukloniti, izazvao je žestoke reakcije, posebno u Sarajevu i među povratnicima. Nasuprot tome, u Sarajevu je osvanula toplina i sećanje u vidu murala Milana Mladenovića, jednog od retkih umetnika koji je svojim delom branio razumevanje i mir.
Sarajevo: Po čast simbolu ljubavi i pravde
Sarajevo je krenulo putem pomirenja kroz umetnički izraz. U naselju Kovačići, na zidu gde je Milan Mladenović živeo kao dete, oslikan je mural sa njegovim likom i stihovima iz pesme „Sarajevo“ . Mladenović je bio frontmen EKV, poznat po antiratnim nastupima, uključujući čuveni „YUTEL za mir“ i Rimtutituki, te se svojom umetnošću čvrsto povezao sa gradom tokom ratnih godina . Mural je delo kolektiva Obojena klapa i umetnika Rijada Hadžića u okviru inicijative “Muzej devedesetih”
Banja Luka: Kada zidovi šapuću prošlost
U naselju Mejdan (bivše Obilićevo) osvanula je slika Ratka Mladića, osuđenog za genocid, na zgradi javne kuhinje “Mozaik prijateljstva” . Ovo je izazvalo ogorčenje, jer mural predstavlja glorifikaciju zločinca, što je zabranjeno zakonom o negiranju i veličanju ratnih zločina . Udruženja povratnika su naglasila da mural izaziva strah, slabi povratak i obesnažuje mlade da ostanu u svom gradu . Ipak, gradonačelnik Draško Stanivuković je odbio ukloniti mural:
„Nećemo ukloniti mural.“ Legalni organi su prebacili odgovornost na lokalnu zajednicu i sami interesenti . Stručnjaci i pravnici smatraju da je reč o krivičnom delu i zahtevaju reakciju Tužilaštva BiH .
Šta nam govore ovi murali?
Mural | Poruka / simbol | Reakcija |
---|---|---|
Milan Mladenović (Sarajevo) | Umetnost pomirenja, prkos života, zahvalnost gradu | Inspirativan, osećaj zajedništva |
Ratko Mladić (Banja Luka) | Parodija istorijskog pamćenja, negiranje žrtava | Polarizuje, straši, izaziva legalne dileme |
Murali nisu samo umetnost – oni su dokumenti vremena. Milanov mural poziva na slogu, podseća da umetnost gradi mostove. Mladićev mural, nasuprot tome, otvara stare rane, simptom je nerazrešenih bolova i otpora prema suočavanju s prošlošću.
Zaključak: Zašto je važno kako se podsećamo
Generacije odrastaju gledajući zidove. Poruke koje se tamo prenose oblikuju društvo. Kada gradonačelnik kaže: “Nećemo ukloniti mural”, to nije puka administrativna odluka – to je stav o tome čija se priča prenosi. Poštovanje žrtava mora imati prioritet. Umetnost ne sme postati sredstvo za iskrivljavanje istorije ili slavu zločina.
Na kraju, ostaje pitanje:
Koja je vaša poruka zidovima koje svakodnevno gledate?
Umetnost koja povezuje – kao u Sarajevu – budi nadu. Ali umetnost koja deli – kakva je ionako već tu – treba da izazove promenu, ne da ćuti.