U noći sa subote na nedjelju, 26. oktobra 2025. godine, satovi će se ponovno pomaknuti jedan sat unazad, čime prelazimo sa ljetnog na zimsko računanje vremena. U 3:00 ujutro, kazaljke se vraćaju na 2:00, što znači da ćemo dobiti dodatni sat sna. Iako mnogima ova promjena donosi olakšanje jer ne moraju raniti za posao u potpunom mraku, sve više ljudi i stručnjaka dovodi u pitanje smisao ove prakse.
Zanimljivo je da će se ove godine pomicanje sata dogoditi najranije u posljednjih jedanaest godina, jer 26. oktobar još od 2014. nije bio datum povratka na zimsko vrijeme.
Zašto uopšte pomičemo satove?
Pomicanje sata uvedeno je kao mjera štednje energije, prvi put za vrijeme Prvog svjetskog rata. Prve zemlje koje su ovu praksu primijenile bile su Njemačka i Austro-Ugarska (čiji je dio tada bila i Hrvatska). Cilj je bio jednostavan – bolje iskoristiti dnevnu svjetlost i smanjiti potrošnju električne energije.
Nakon nekoliko prekida i povremenih ukidanja, praksa se ponovno ustalila tokom 1980-ih godina, a od 1996. godine u Europskoj uniji je standardizovano da se sat pomiče naprijed posljednje nedjelje u martu, a unazad posljednje nedjelje u oktobru.
Osim što je u početku imala energetske razloge, praksa pomicanja sata trebala je pomoći u uskladjivanju transporta, poslovanja i komunikacije među državama članicama EU. Međutim, danas se sve češće preispituje da li ti razlozi još uvijek važe.
Zašto ljudi žele ukidanje pomicanja sata?
U 2018. godini Evropska komisija je provela veliku javnu anketu u kojoj je učestvovalo više od 4,6 miliona građana. Čak 84 odsto ispitanika bilo je za ukidanje sezonskog pomicanja sata. Građani su naveli različite razloge, uključujući:
- Negativan uticaj na zdravlje, posebno kod djece i starijih osoba
- Poremećaj sna i bioritma
- Nedostatak jasnih koristi od promjene vremena
- Povećan broj saobraćajnih nezgoda u danima nakon pomicanja
Zbog ovih i sličnih razloga, Evropski parlament je 2019. godine izglasao ukidanje pomicanja sata, uz prijedlog da posljednja promjena bude 2021. godine. Međutim, provedba te odluke je zaustavljena jer države članice nisu uspjele postići konsenzus – trebalo je odlučiti da li će se trajno zadržati ljetno ili zimsko vrijeme.
Koje vrijeme bi trebalo ostati – ljetno ili zimsko?
Pitanje nije jednostavno jer postoje razlike u geografiji, klimi i društvenim navikama među državama. Neke zemlje, poput Francuske i Španije, zagovaraju trajni prelazak na ljetno vrijeme, smatrajući da više večernje svjetlosti pozitivno utiče na produktivnost i kvalitet života.
Druge zemlje, poput Finske i Nizozemske, preferiraju zimsko vrijeme, jer se ono smatra prirodnijim i bolje usklađenim s biološkim ritmom čovjeka.
Hrvatska je, prema ranijim izjavama, sklona trajnom ljetnom vremenu, ali konačna odluka još uvijek nije donesena.
Šta rade druge zemlje svijeta?
Dok EU oklijeva, mnoge zemlje već su ukinule pomicanje sata:
- Rusija je 2014. trajno prešla na zimsko vrijeme
- Turska je 2016. odlučila da zadrži ljetno računanje vremena
- Kina, Indija i Japan već odavno ne primjenjuju ovu praksu
- U Sjedinjenim Američkim Državama, neke savezne države poput Arizone i Havaja ne pomiču sat
- Meksiko, Brazil, Argentina, Urugvaj i još niz zemalja napustili su promjene vremena u posljednjim decenijama
Čak i unutar Evrope, postoje izuzeci: Island i Bjelorusija ne učestvuju u sezonskim promjenama, a Australija ima različite režime po saveznim državama.
Kada možemo očekivati ukidanje pomicanja sata?
Iako je odluka EU iz 2019. godine otvorila put ka ukidanju pomicanja sata, do danas se ništa konkretno nije dogodilo. Bez zajedničkog stava država članica, cijeli proces ostaje u zastoju. Za sada, jedino što je sigurno jeste da ćemo i ove godine pomaknuti sat unazad u oktobru, i to najranije u posljednjoj deceniji.
Postoji mogućnost da će se ponovno pokrenuti razgovori unutar Evropskog savjeta, ali za sada nije poznat konkretan rok za donošenje konačne odluke.
Zaključak: Da li pomicanje sata ima budućnost?
Praksa pomicanja sata, iako nekada uvedena s jasnim ciljem, danas se sve više doživljava kao zastarjela. Mnogi građani je smatraju nepotrebnom i štetnom, dok stručnjaci upozoravaju na moguće zdravstvene i ekonomske posljedice. Ipak, dok ne dođe do zajedničke odluke na nivou EU, sat ćemo i dalje pomicati – barem još neko vrijeme.
