🔍 Dodikova poruka o političkoj krizi u BiH: “Nismo protiv Dejtona, već njegove zloupotrebe”
Smijenjeni predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, ponovo se oglasio povodom sve dublje političke i ustavne krize u Bosni i Hercegovini, ovog puta putem objave na platformi X (bivši Twitter). Njegove izjave dolaze u trenutku zategnutih odnosa između entiteta, međunarodnih institucija i OHR-a.
U svom obraćanju, Dodik ističe da nije protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma, već protiv onoga “u šta se Dejton pretvorio”, kako navodi. Ova formulacija već duže vrijeme prati njegov politički narativ, kojim pokušava objasniti protivljenje odlukama visokog predstavnika i institucionalnim promjenama koje su uslijedile nakon potpisivanja sporazuma 1995. godine.
📌 Ključne poruke Dodikove izjave:
- “Ne pokušavamo da zaštitimo samo Srbe”
Dodik tvrdi da politički koraci koje poduzima vlast u RS nisu usmjereni isključivo na zaštitu srpskog naroda, već svih građana Bosne i Hercegovine. Ipak, jasno poručuje da “niko ne može očekivati da Republika Srpska bude ponižena”, ukazujući na to da se osjeća institucionalno i politički ugroženom. - Otvoren za kompromis – ali pod jednim uslovom
Najzanimljiviji dio izjave tiče se potencijalne spremnosti na povlačenje određenih zakona koje je RS nedavno usvojila, ali pod uslovom da visoki predstavnik Christian Schmidt povuče svoje odluke, koje Dodik naziva “nelegalnim”. “Ukoliko se povuku nelegalne odluke koje je nametnuo nelegalni Šmit, predložit ću svojim političkim partnerima da povuku neke od zakona koje smo usvojili…” Ovim Dodik ostavlja prostor za moguće političke pregovore i djelimično smanjenje tenzija – iako se ne izjašnjava precizno o kojim zakonima je riječ, niti postavlja jasan vremenski okvir. - Poziv na stvaranje političke zajednice koja može funkcionisati
Dodik tvrdi da je rješenje u funkcionalnoj političkoj zajednici svih naroda i građana, te da je to jedini način za postizanje dugoročne stabilnosti.
📎 Kontekst: Šta je dovelo do ove situacije?
Ove izjave dolaze nakon višemjesečnih tenzija izazvanih odlukama visokog predstavnika, koje su uključivale direktno nametanje zakona, tumačenje pravnog poretka i reakcije na pokušaje RS da ospori autoritet OHR-a i Ustavnog suda BiH.
Republika Srpska je u prethodnim mjesecima usvojila niz kontroverznih zakona, uključujući i one koji direktno negiraju ovlaštenja visokog predstavnika ili ograničavaju rad državnih institucija na teritoriji entiteta. Te mjere su dobile osude dijela međunarodne zajednice i dovele do daljnje političke polarizacije unutar BiH.
