Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i lider NiP-a, jedini je zvaničnik iz Bosne i Hercegovine kojeg je State Department direktno označio u svom godišnjem Izvještaju o stanju ljudskih prava u regiji kao osobu koja vrši pritisak na medije.
Šta piše u izvještaju?
Prema Izvještaju State Departmenta za 2024. godinu:
Udruženje BH novinari osudilo je izjavu Konakovića sa press konferencije, na kojoj je sugerisao da bi FTV i BHRT mogli riješiti finansijske probleme ako bi njihov menadžment radio „prema diktatu politika vladajuće koalicije“.
Ovo je ocijenjeno kao primjer političkog pritiska na medije, a zabilježen je i kroz slučaj “Free Media Help Line”.
Konakovićeva reakcija
Nakon što je 24 časa šutio, Konaković je konačno reagovao:
- Tvrdio je da je na press konferenciji govor bio isključivo o ekonomskim problemima BHRT-a i nepravednoj raspodjeli RTV takse, a ne o uređivačkoj politici.
- Ponovio je da su njegove riječi pogrešno interpretirane, te da su mediji i “eksperti palog režima” s namjerom izmjenili kontekst da bi kasnije završile u izvještaju SAD-a.
- Posebno je optužio novinare poput Avda Avdića za zavjeru protiv njega, poručivši da je američkim zvaničnicima “detaljno pojasnio svoj stav”, te kasnije dodao: “Ne mogu Fahro i Avdo zajedno slagati koliko im se ja istine mogu nagovorit.”
Šira perspektiva: Medijski pritisak u BiH
Izvještaji State Departmenta i organizacije poput Human Rights Watch upozoravaju na strukturiran politički uticaj na medije u BiH, uključujući:
- Politički i finansijski pritisak, prijetnje i kazne za novinare koji kritiziraju vlast.
- Zarobljene institucije javnog emitovanja (BHRT, FTV, RTRS), koje pate od nedostatka finansijske nezavisnosti i slobodne uređivačke politike.
Uz to, UNBOR-ov izvještaj je direktno reagovao na Konakovićev porogeni ton prema medijima, istakavši da visoki zvaničnici “moraju služiti kao primjer” i da su takve izjave nedopustive.
Zaključak
Elmedin Konakovićov pokušaj da avdića i druge novinare prikaže kao krivce za kritiku iz SAD-a ne umanjuje značaj upozorenja State Departmenta o političkom pritisku na javne medije. Ova situacija dodatno potvrđuje potrebu za većom odgovornošću političkih lidera, te zaštitu nezavisnosti medija i javnih izvora informacija.
