Zapadni Balkan, regija koja je decenijama percipirana kao “tranzitna zona” za migrante na putu prema Zapadnoj Evropi, doživljava značajnu transformaciju. Prema riječima Laure Lungarotti, regionalne koordinatorice Međunarodne organizacije za migracije (IOM), ova regija postaje nova destinacija za radne migrante koji ovde ne traže samo prolaz, već i dugoročnu ekonomsku stabilnost.
🔍 Migracije u funkciji razvoja, ne izazova
U posljednjih nekoliko godina, ekonomske i demografske promjene dovele su do izraženog nedostatka radne snage u sektorima poput građevine, turizma, proizvodnje i usluga. Paralelno s tim, broj izdatih radnih dozvola u zemljama Zapadnog Balkana naglo raste:
- 2018. godine izdato je oko 40.000 radnih dozvola,
- dok je u 2023. i 2024. taj broj premašio 100.000.
To je jasan pokazatelj da migranti već oblikuju tržište rada, ali i da se region suočava sa potrebom za dodatnom radnom snagom kako bi osigurao stabilan ekonomski rast.
🛠️ Nova Strategija mobilnosti radne snage
IOM je predstavio novu Strategiju mobilnosti radne snage za Zapadni Balkan, izrađenu nakon više od 100 konsultacija sa:
- radnicima migrantima,
- donosiocima politika,
- poslodavcima i javnim institucijama.
Ova strategija identifikuje ključne izazove:
- pad broja stanovnika,
- nesklad između kvalifikacija i potreba tržišta,
- potrebu za inkluzivnim politikama zapošljavanja.
Laura Lungarotti naglašava da je radna migracija više od potrebe — to je ekonomska prilika za regiju koja želi jaču integraciju u Evropsku uniju.
👥 Migranti kao doprinos društvu
Važno je istaći da radni migranti ne popunjavaju samo prazna radna mjesta, već i:
- doprinose penzijskim fondovima,
- učestvuju u jačanju socijalnih sistema,
- donose nove vještine i radne navike.
Migranti često preuzimaju poslove koje lokalno stanovništvo izbjegava — ali to ne znači da se zanemaruje domaća radna snaga. Naprotiv, kako ističu iz IOM-a, prioritet ostaje zapošljavanje lokalnih građana, dok se migranti uključuju kao podrška u onim sektorima gde postoji realna potreba.
🌍 Zajednička budućnost i održiv razvoj
Zapadni Balkan se nalazi pred velikim izazovom, ali i šansom: kako stvoriti društvo u kojem su i lokalni radnici i migranti dio stabilne i inkluzivne ekonomije?
Odgovor leži u:
- transparentnoj regulativi,
- efikasnim radnim politikama,
- i otvorenom dijalogu između institucija, poslodavaca i civilnog sektora.
Ako se ovi procesi pravilno usmjere, region ne samo da može zadržati sopstvenu radnu snagu, već i postati atraktivna destinacija za kvalifikovane i nekvalifikovane radnike iz drugih zemalja.
✅ Zaključak
Migracije na Zapadnom Balkanu više nisu samo izazov — one postaju pokretač ekonomskog oporavka i razvoja. Ulaganjem u pravilno regulisanu radnu mobilnost, ovaj region može napraviti veliki iskorak ka dugoročno održivom rastu i socijalnoj stabilnosti.
📌 Migrant nije teret – već potencijal.
📌 Mobilnost nije opasnost – već prilika.
