Nakon što je ruska služba za vanjske obavještajne poslove (SVR) optužila Srbiju da je preko posrednika indirektno izvozila oružje u Ukrajinu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić našao se pod jakim pritiskom Moskve. U međuvremenu su izrečene kritike, formirane radne grupe i preduzeti koraci koji bi trebali smiriti situaciju. Evo šta je sve otkriveno:
Šta je izazvalo reakciju Rusije?
- SVR je tvrdio da je srpsko naoružanje stizalo u Ukrajinu putem zemalja članica NATO-a — Češke, Poljske, Bugarske, pa čak i afričkih država, koristeći lažne certifikate krajnjeg korisnika. Navodno je posredstvom ovakvog lanca isporučeno stotine hiljada granata i milion metaka.
- Te tvrdnje su izazvale diplomatsku uzbunu — čak je i Vučić razgovarao s Putinom o toj temi, a strane su formirale radnu grupu za utvrđivanje činjenica.
Kako je Vučić reagovao?
- Vučić je izričito negirao izvoz oružja u Ukrajinu, ističući da su ugovori koje potpisuje “Jugoimport SDPR” u skladu sa zakonom — niti jedna dozvola nije izdata, niti je oružje isporučeno.
- Takođe je dao nalog da se svi sumnjivi izvozi zamrznu, ukoliko postoji i najmanja indicija da bi oružje moglo završiti u ratištu.
Kakav je odgovor iz Moskve?
- Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, Marija Zaharova, kazala je da je Moskva primila Vučićeve izjave «k znanju» i da očekuju da Srbija jasno prekine sumnjive isporuke vojne tehnike, te time očuva bliske bilateralne odnose.
Zašto je ovo važno?
| Ključne tačke |
|---|
| Imidž Srbije: Vučić balansira između želje za EU putem i historijskih veza s Rusijom. |
| Industrija: Oružje i streljivo su jedan od ekonomskih stubova — zaposleni u toj branši zavise od izvoznih aktivnosti. |
| Diplomatski balans: Incident pokazuje koliko je složeno očuvati neutralan status u svjetlu glasa moćnih susjeda i briselskih očekivanja. |
