Od koga nasleđujemo dug život: Objašnjenje dr Svetlane i dve navike koje dokazano produžavaju životni vek

Zanimljivosti

Mnogi veruju da je naš životni vek unapred određen genima – da je dovoljno pogledati roditelje kako bismo znali koliko ćemo živeti. Međutim, savremena nauka sve više pokazuje da genetika čini samo deo priče, dok drugi deo zavisi od naših svakodnevnih odluka.
Dr Svetlana, stručnjak za genetiku i proces starenja, u svojim istraživanjima donosi nova saznanja o tome od koga nasleđujemo predispozicije za dug život i koje dve jednostavne navike mogu značajno uticati na našu dugovečnost.


Genetika i nasleđe: majčin i očev uticaj

Prema objašnjenju dr Svetlane, ključni geni za energiju i vitalnost nasleđuju se s majčine strane.
U mitohondrijama – ćelijskim „fabrikama energije“ – nalazi se DNK koja potiče isključivo od majke. Upravo ti geni utiču na to koliko su naše ćelije sposobne da proizvode energiju, kako se obnavljaju i koliko su otporne na starenje.
Zbog toga se često dešava da osobe koje potiču iz linije žena sa visokom energijom i zdravljem u starijim godinama imaju veće šanse da i same žive duže.

S druge strane, očevi geni imaju značajan uticaj na našu otpornost prema spoljnim faktorima – poput stresa, metabolizma, srčanih oboljenja i hormonske ravnoteže. Dakle, majka više utiče na „unutrašnju snagu“, dok otac utiče na to kako ćemo se nositi sa spoljnim izazovima.

Iako genetika daje osnovu, dr Svetlana naglašava da ona nije presudna. Naš način života, emocionalno stanje i svakodnevne navike mogu u velikoj meri da promene genetske predispozicije – bilo da ih poboljšaju ili pogoršaju.


Navika broj 1: Kretanje – prirodni pokretač dugovečnosti

Jedna od dve ključne navike koje, prema istraživanjima dr Svetlane, mogu produžiti život i do deset godina jeste svakodnevno kretanje.
Ona ne govori o iscrpljujućim treninzima, već o umerenoj, redovnoj aktivnosti. Hodanje, lagano istezanje, penjanje stepenicama, rad u dvorištu ili ples – sve ove aktivnosti pokreću cirkulaciju, povećavaju dotok kiseonika i hrane ćelije.

Redovno kretanje takođe smanjuje rizik od bolesti srca, dijabetesa i depresije. Ono što je posebno važno, tvrdi dr Svetlana, jeste psihološki efekat pokreta.
Fizička aktivnost podstiče lučenje hormona sreće – serotonina i endorfina – koji pomažu da se smanji napetost, stabilizuje raspoloženje i uspori proces starenja. Na taj način, telo i um funkcionišu u harmoniji.


Navika broj 2: Emocionalna ravnoteža – temelj zdravog života

Druga, često zanemarena navika koja snažno utiče na dužinu života jeste unutrašnji mir i emocionalna stabilnost.
Hronični stres, ljutnja i tuga ostavljaju duboke tragove u telu – hormoni stresa poput kortizola i adrenalina narušavaju strukturu ćelija i ubrzavaju njihovo propadanje.

Prema podacima koje navodi dr Svetlana, ljudi koji uspevaju da zadrže miran i uravnotežen pristup životu, da oproste i da se ne zadržavaju na negativnim emocijama, žive u proseku do sedam godina duže od onih koji su stalno pod stresom.
Emocionalna stabilnost ne znači izbegavanje problema, već sposobnost da se oni prihvate i reše bez prekomerne tenzije.

Jedan od važnih faktora za očuvanje ravnoteže jesu porodični odnosi i osećaj pripadnosti. Ljudi koji imaju bliske odnose, koji neguju prijateljstva i provode vreme sa porodicom, pokazuju manji nivo stresa i bolju otpornost na bolesti.
Toplina doma i zajedništvo, ističe doktorka, deluju kao prirodni lek protiv starenja.


Da li možemo promeniti ono što je zapisano u genima?

Iako geni daju osnovu, naš način života ima moć da utiče na njihovu aktivnost.
Zdrave navike, kretanje, smirenost i pozitivan pogled na svet mogu „aktivirati“ dobre gene i „utišati“ one koji nose rizik za bolesti. Ovaj proces naziva se epigenetika – nauka koja proučava kako životne navike menjaju izražavanje gena.

Drugim rečima, iako ne možemo promeniti DNK koju smo nasledili, možemo uticati na to kako će se ti geni ponašati. Upravo u tome leži snaga svake osobe da sama gradi svoj životni vek.


Zaključak: Dugovečnost je spoj nasleđa i izbora

Poruka dr Svetlane je jasna – naš život nije unapred određen genima.
Od majke nasleđujemo energiju ćelija i vitalnost, od oca otpornost i snagu karaktera, ali od sebe zavisi koliko ćemo te darove razviti i održati.
Kretanje i emocionalna ravnoteža predstavljaju najjednostavnije, a najdelotvornije načine da produžimo i poboljšamo svoj život.

dan