Glasniji razgovori o globalnoj sigurnosti
U posljednjih nekoliko godina, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., svijet sve češće raspravlja o mogućnosti globalnog sukoba.
Iako su pojmovi poput „Treći svjetski rat“ snažni i često se koriste u medijima, stručnjaci naglašavaju da je mnogo važnije razumjeti geopolitičke rizike i mehanizme prevencije konflikata, nego fokusirati se na strah.
Koje bi regije bile pod najvećim pritiskom
Prema dostupnim analizama i simulacijama međunarodnih sigurnosnih centara, zemlje koje bi imale najveći rizik u slučaju sukoba velikih sila jesu one s razvijenom vojnom infrastrukturom i strateškim savezima.
- Sjedinjene Američke Države – kao vodeća članica NATO-a, s ključnim vojnim bazama i globalnim utjecajem.
Potencijalno najizloženiji gradovi: Washington D.C., New York, Los Angeles, Chicago, Houston i San Francisco. - Kina – globalna sila s rastućim utjecajem u Aziji, naročito u kontekstu pitanja Tajvana.
- Evropske zemlje poput Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Poljske – zbog članstva u NATO-u i strateškog položaja u slučaju globalnih napetosti.
- Ukrajina – i dalje se smatra aktivnim žarištem zbog produženog oružanog sukoba i geopolitičkog značaja.
Takođe se spominju rizične regije poput Bliskog istoka, Tajvana i Sjeverne Koreje, gdje su napetosti istorijski prisutne.
Zemlje koje se smatraju sigurnijima
Neke države imaju dugu tradiciju neutralnosti i stabilne diplomatije, zbog čega se često navode kao sigurnija mjesta u slučaju globalnih kriza:
- Švicarska – poznata po svojoj neutralnoj politici i razvijenom sistemu civilne zaštite.
- Island – geografski izolovan i bez direktnih vojnih interesa.
- Argentina – udaljena od potencijalnih epicentara sukoba i s ograničenim vojnim savezima.
Ove zemlje simbolizuju ideju da neutralnost i stabilnost mogu biti jednako važni alati za očuvanje mira kao i vojna moć.
Stručna upozorenja i pouke
Sigurnosni analitičari naglašavaju da bi svaki potencijalni sukob velikih sila imao ogromne humanitarne i ekonomske posljedice.
Upotreba modernog oružja i nuklearne tehnologije više bi predstavljala globalnu katastrofu nego tradicionalni rat.
„Najvažnije oružje 21. stoljeća nije nuklearno, već diplomatsko,“ ističu međunarodni analitičari.
„Mir se čuva kroz dijalog, saradnju i informisano društvo.“
Zaključak: Znanje umjesto straha
Iako su rasprave o mogućem Trećem svjetskom ratu sve češće, treba ih shvatiti kao poziv na jačanje svijesti, diplomatije i međusobnog razumijevanja.
Strah ne pomaže — ali informisanost, mir i saradnja čine stvarnu razliku.
U svijetu koji se brzo mijenja, najveća sigurnost i dalje leži u ljudskoj sposobnosti da spriječi sukob, a ne da ga preživi.
