Drugo, komunikacija Azerbajdžana s armenskim stanovništvom u Karabahu, istakao je
Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev kazao je na plenarnoj sjednici na Minhenskom sigurnosnom forumu kako njegova država radi na mirovnom sporazumu sa Armenijom.
Nacrt prijedloga
– Mislim da Azerbajdžan i Armenija trebaju pokazati da prijelaz s dugotrajnog stajališta međusobne mržnje može završiti, a neprijateljstvo mora prestati. Sada radimo na mirovnom sporazumu između Armenije i Azerbajdžana. Nadamo se da ćemo to na kraju zaključiti – rekao je Alijev.
Armenija je poslala Azerbajdžanu nacrt prijedloga mirovnog rješenja, rekao je ove sedmice armenski premijer Nikol Pashinian. Baku proučava nacrt mirovnih prijedloga Jerevana, rekao je Alijev.
Osim panela, Alijev i Pashinian također su sudjelovali u razgovorima koje je vodio američki državni sekretar Antony Blinken na marginama Minhenske sigurnosne konferencije istoga dana, što je bio prvi lični susret dvojice lidera od kraja oktobra, kada Ruski predsjednik Vladimir Putin bio je domaćin razgovora u crnomorskom gradu Sočiju.
Pristup na dva kolosijeka
– Koliko razumijemo u našoj komunikaciji s našim američkim partnerima i partnerima iz Evropske unije te također s današnjeg trilateralnog sastanka s premijerom Pashinianom, koji je organizirao sekretar Blinken, imamo zajedničko razumijevanje da bi trebao postojati pristup na dva kolosijeka. na situaciju u regiji – rekao je Alijev.
– Prvo, mirovni pregovori između Azerbajdžana i Armenije. Drugo, komunikacija Azerbajdžana s armenskim stanovništvom u Karabahu, istaknuo je.
– Dakle, ovo dvokolosiječno rješenje zapravo odvaja naše razgovore s Armenijom od naših unutarnjih pitanja poput naše komunikacije s Armencima u Karabahu. Također je dogovoreno s našim međunarodnim partnerima da će biti razgovora o pravima i sigurnosti armenske manjine u Karabahu. I mi smo spremni to učiniti”, dodao je Aliyev, naglasivši da će ti razgovori biti s onim predstavnicima armenske zajednice koji su rođeni i živjeli u Karabahu cijeli život. “Ali ne s osobom koja je izvezena iz Rusije da zauzme vodeću poziciju u Karabahu – istakao je.
S druge strane, napetosti su eskalirale između dviju južnokavkaskih nacija zbog blokade koridora Lachin, jedinog kopnenog puta koji Armeniji daje izravan pristup regiji Karabah.
Azerbajdžanski civili i aktivisti za zaštitu okoliša suočavaju se od 12. decembra s ruskim mirovnim snagama na koridoru Lachin.
Multietnička država
Rekavši da blokade nije bilo, Aliyev je dodao: “Od 12. decembra 2022. godine, do danas kada su naši aktivisti iz civilnog društva došli na punkt,prošlo je više od 2500 vozila, uključujući rusk mirovne snage i predstavnike Crvenog krsta. Gotovo 100 medicinskih pacijenata iz Karabaha Crveni krst je odveo u Armeniju na liječenje.”
Azerbajdžanski predsjednik rekao je da ako Armenci u Karabahu pokušaju koristiti Lačinsku cestu, niko ih neće spriječiti.
– Karabaški Armenci su građani Azerbajdžana i manjina su. Azerbajdžan je multietnička država, a sve manjine u Azerbajdžanu uživaju ista prava i privilegije, uključujući kulturna, jezična i sva druga, ali i sigurnost – istaknuo je.
Napetosti od 1991.
Odnosi između bivših sovjetskih republika Armenije i Azerbajdžana napeti su od 1991. kada je armenska vojska nezakonito okupirala Karabah, teritorij međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana, i sedam susjednih regija.
Sukobi su izbili 27. septembra 2020., kada je armenska vojska prema tvrdnjama Azera napala civile i njihove snage, kršeći nekoliko humanitarnih sporazuma o prekidu vatre. Tokom 44-dnevnog sukoba Azerbajdžan je oslobodio nekoliko gradova i oko 300 naselja i sela koje je Armenija držala pod okupacijom gotovo 30 godina.
Borbe su završile sporazumom uz rusko posredovanje 10. novembra 2020., koji je viđen kao pobjeda Azerbajdžana i poraz Armenije. Međutim, prekid vatre je od tada više puta prekršen.
(dnevniavaz)
