Društvenim mrežama posljednjih dana šire se uznemirujuće tvrdnje o navodnom „digitalnom smaku svijeta“ koji bi se, prema objavama anonimnih korisnika, trebao dogoditi 17. novembra. U tim porukama tvrdi se da bi hakeri mogli napasti informacione sisteme najvećih svjetskih banaka, izbrisati podatke o novcu klijenata i izazvati potpuno gašenje interneta u trajanju od čak tri mjeseca.
Ipak, za ove dramatične najave ne postoje vjerodostojni dokazi, a stručnjaci ih svrstavaju u neutemeljene teorije zavjere koje izazivaju nepotrebnu paniku među građanima.
Prema scenariju koji se dijeli na internetu, koordinisani sajber napad na globalni finansijski sistem mogao bi dovesti do toga da milioni ljudi izgube pristup novcu na svojim bankovnim računima. Nakon toga, navodno bi uslijedila tromjesečna blokada interneta, što bi ozbiljno poremetilo svakodnevni život širom svijeta.
Kako je nastala priča o digitalnom smaku svijeta?
Ove tvrdnje počele su se širiti putem anonimnih naloga na društvenoj mreži Iks, kao i pojedinih Telegram kanala. Autori objava pozivaju se na navodne informacije sa takozvanog darkneta, ali ne nude provjerljive dokaze koji bi potvrdili njihove tvrdnje.
Dodatnu zabrinutost izazvale su poruke o navodnom brisanju bankovnih podataka i nestanku novca s računa, zbog čega su pojedini korisnici počeli dijeliti upozorenja i pozivati druge na oprez.
Međutim, stručnjaci za sajber sigurnost objašnjavaju da je potpuno gašenje globalnog interneta jednim koordinisanim potezom izuzetno nerealističan scenario.
Internet je decentralizovana mreža koju čine hiljade nezavisnih sistema, operatera i infrastruktura. Iako veliki sajber napadi mogu izazvati ozbiljne poremećaje u radu pojedinih servisa, to ne znači da je moguće jednostavno isključiti cijelu svjetsku mrežu na nekoliko mjeseci.
Slična zaštita postoji i u bankarskom sektoru, gdje se koriste različiti sistemi sigurnosnih kopija, rezervnih centara i mehanizama za oporavak podataka.
Zašto se spominje baš 17. novembar?
Jedan od razloga zbog kojih se ovaj datum našao u centru pažnje jeste najavljeno rutinsko testiranje američkog sistema za hitno obavještavanje, poznatog kao EAS.
Riječ je o sistemu koji se koristi za distribuciju važnih upozorenja građanima putem radija, televizije i drugih komunikacijskih kanala.
Prema tvrdnjama koje kruže internetom, ovo testiranje navodno je povezano s predstojećim globalnim sajber napadom. Međutim, za takvu povezanost nema potvrđenih dokaza.
Anonimni autori objava iskoristili su najavu redovne tehničke provjere kako bi dodatno podstakli širenje straha i teorija zavjere.
Postoji li razlog za strah od nestanka novca i interneta?
Nadležne institucije, prema informacijama navedenim u dostupnim objavama, nisu izdale upozorenja o prijetnji koja bi mogla ugroziti cjelokupnu svjetsku finansijsku ili internet infrastrukturu.
To, naravno, ne znači da sajber napadi ne predstavljaju stvarnu prijetnju. Banke, državne institucije i velike kompanije svakodnevno se suočavaju s različitim pokušajima digitalnih napada, zbog čega ulažu značajna sredstva u zaštitu svojih sistema.
Ipak, tvrdnje o istovremenom brisanju novca s bankovnih računa i tromjesečnom gašenju interneta širom svijeta ne treba predstavljati kao stvarnu najavljenu opasnost.
Građanima se savjetuje da ne dijele neprovjerene informacije, da ne otvaraju sumnjive linkove i da se o eventualnim sigurnosnim prijetnjama informišu putem zvaničnih kanala banaka i nadležnih institucija.
Za sada nema pouzdanih dokaza da će 17. novembra doći do bilo kakvog „digitalnog smaka svijeta“.
