Velika finansijska i politička kriza potresla je Paragvaj nakon kolapsa banke Ueno, zbog kojeg su milioni građana ostali bez pristupa svojim bankovnim računima. Problemi u jednoj od najvećih digitalnih banaka u zemlji izazvali su ozbiljne poremećaje u finansijskom sistemu, proteste širom glavnog grada Asunsiona i politički potres koji je doveo do smjene predsjednika države Santiaga Peñe.
U središtu afere našla se banka Ueno, čije je poslovanje bilo povezano s velikim iznosima državnog novca, ali i s političkim vrhom zemlje.
Milioni građana ostali bez pristupa novcu
Centralna banka Paragvaja početkom novembra intervenisala je u poslovanje banke Ueno nakon što je utvrđeno da je njen pokazatelj solventnosti pao ispod zakonski propisanog minimuma.
Zbog intervencije su privremeno obustavljene brojne bankarske usluge, uključujući pristup računima, plaćanje karticama i elektronske transfere.
Prema dostupnim izvještajima, problem je pogodio gotovo tri miliona klijenata, odnosno oko 60 odsto punoljetnog stanovništva Paragvaja.
Građani su se suočili s ozbiljnim poteškoćama u svakodnevnom životu, jer nisu mogli slobodno raspolagati vlastitim novcem. Ispred poslovnica banke formirali su se redovi, dok su nezadovoljni klijenti zahtijevali povrat svojih depozita.
U centru afere oko 850 miliona dolara javnog novca
Posebnu pažnju izazvala je informacija da je banka Ueno upravljala velikim iznosima državnih sredstava.
Prema izvještajima, u ovoj finansijskoj instituciji bilo je deponovano ili uloženo približno 850 miliona dolara javnog novca. Značajan dio pripadao je državnim institucijama i penzionim fondovima, uključujući Institut za socijalno osiguranje (IPS).
Samo sredstva IPS-a iznosila su približno 355 miliona dolara.
Ovi podaci pokrenuli su ozbiljna pitanja o odgovornosti državnih institucija, kontroli poslovanja banke i načinu na koji su javna sredstva završila u privatnoj finansijskoj instituciji.
Politički pritisak dodatno je pojačan nakon što su se pojavile informacije o ranijim poslovnim vezama predsjednika Peñe s kompanijom povezanom s bankom Ueno, kao i o njegovom imenovanju bivšeg rukovodioca te finansijske grupacije na čelo centralne banke.
Politički potres i smjena predsjednika
Kriza je ubrzo prerasla u jedan od najvećih političkih skandala u novijoj istoriji Paragvaja.
Opozicioni poslanici i dio predstavnika vladajuće stranke optužili su Peñu za sukob interesa, nepravilnosti u upravljanju javnim sredstvima i pokušaje prikrivanja problema povezanih s bankom.
Nakon intenzivnog političkog pritiska, parlament je pokrenuo postupak opoziva, koji je rezultirao njegovom smjenom početkom novembra.
Funkciju predsjednika preuzeo je dotadašnji potpredsjednik Pedro Alliana.
Tužilaštvo je pokrenulo i krivični postupak protiv Peñe zbog sumnji na zloupotrebu povjerenja i korištenje položaja radi ostvarivanja lične koristi. Istraga je proširena i na druge bivše državne zvaničnike i rukovodioce povezane s bankom.
Peña negira optužbe.
Protesti i neizvjesnost za građane
Kolaps banke izazvao je proteste u Asunsionu, gdje su građani, penzioneri i radnici zahtijevali povrat zamrznutih sredstava i utvrđivanje odgovornosti za finansijski slom.
Posebno zabrinjava činjenica da su u banci bila pohranjena i sredstva namijenjena penzionim i drugim javnim fondovima.
Vlasti su započele postupak povrata novca kroz sistem osiguranja depozita, a prema izvještajima, dio klijenata već je dobio pristup svojim sredstvima.
Istraga o poslovanju banke, ulozi državnih institucija i odgovornosti bivšeg predsjednika i dalje traje.
Slučaj Ueno tako je prerastao okvire bankarskog problema i postao ozbiljna politička i institucionalna kriza za Paragvaj, uz otvorena pitanja o zaštiti novca građana i odgovornosti onih koji upravljaju državnim finansijama.
