Sat unazad, ali tijelo naprijed u borbi s umorom
Posljednjeg vikenda u oktobru satovi se tradicionalno pomjeraju unazad za jedan sat.
Iako to znači sat dužeg spavanja, mnogi već nakon nekoliko dana osjećaju umor, manjak koncentracije i promjene raspoloženja.
Stručnjaci upozoravaju da je razlog jednostavan — naš unutrašnji biološki sat ne poznaje kazaljke.
U nastavku donosimo savjete kako pomoći organizmu da se lakše privikne i kako male navike mogu napraviti veliku razliku u danima nakon promjene vremena.
🌙 Zašto se osjećamo iscrpljeno nakon pomjeranja sata
Naš organizam funkcioniše prema tzv. cirkadijalnom ritmu — unutrašnjem „biološkom satu“ koji određuje kada se osjećamo budno, a kada pospano.
Kada pomjerimo sat, taj ritam se remeti, slično kao kod blagih oblika „džet lega“.
Rezultat su: pospanost, nervoza, pad energije i promjene apetita, naročito u prvim danima nakon prelaska na zimsko računanje vremena.
Najosjetljiviji su ranojutarnji tipovi, djeca i starije osobe, jer se kod njih promjena svjetlosnog ritma jače odražava na organizam.
Raniji mrak i kraći dani mogu povećati i rizik od sezonskog umora ili blagih oblika depresije, poznatih kao zimski blues.
🌞 Kako pomoći tijelu da se lakše prilagodi
1. Prilagodite se postepeno
Nekoliko dana prije promjene pokušajte ići na spavanje i ustajati 10–15 minuta ranije nego inače.
Postepene promjene pomažu tijelu da se ritam prirodno uskladi s novim vremenom.
2. Boravite na dnevnom svjetlu
Prirodna svjetlost stimuliše lučenje serotonina i pomaže da se brže prilagodite.
Kratka jutarnja šetnja može „resetovati“ biološki sat.
3. Izbjegavajte tešku hranu i kofein uveče
Kasni obroci i kafe u večernjim satima otežavaju uspavljivanje i remete kvalitet sna.
4. Uvedite laganu fizičku aktivnost
Blaga šetnja, joga ili istezanje pomažu u regulaciji energije i raspoloženja tokom dana.
5. Održavajte rutinu
Redovni obroci i odlazak na spavanje u približno isto vrijeme pomažu organizmu da stabilizuje ritam i lakše se izbori s promjenom.
🕰️ Kratka historija pomjeranja sata
Ideju o pomjeranju sata prvi je još u 18. vijeku iznio Benjamin Franklin, s ciljem boljeg korištenja dnevne svjetlosti.
Praksa se proširila tokom Prvog svjetskog rata, kada su države željele da uštede energiju.
Danas se sve više zemalja odlučuje da ukine sezonsko pomjeranje sata:
- Island, Japan, Kina i većina afričkih zemalja uopšte ne mijenjaju vrijeme,
- Evropska unija još raspravlja o ukidanju,
- dok u SAD-u neke savezne države (poput Arizone i Havaja) ostaju pri stalnom vremenu.
🌿 Zaključak: Usporite i poslušajte svoje tijelo
Iako promjena sata donosi duže jutro, ona za organizam znači prilagođavanje novom ritmu.
Najbolje što možemo jeste — dati sebi vremena.
Lagane šetnje, zdrava ishrana i dovoljno sna pomažu da tijelo uhvati novi tempo, a umor se povuče prirodno, bez stresa.
