Njemački mediji posljednjih dana prepuni su naslova o navodno “najhladnijoj zimi u historiji” koja bi mogla pogoditi zemlju 2025/26. godine.
Slike zatrpanih ulica i upozorenja o “arktičkim hladnoćama” šire se društvenim mrežama – ali stručnjaci poručuju da je riječ o čistoj spekulaciji.
❄️ Svake godine – ista priča
Gotovo svake godine pojave se senzacionalistički naslovi:
jedne godine “pakleno ljeto”, druge “zima stoljeća”.
Kako piše Deutsche Welle, takvi tekstovi uglavnom služe privlačenju pažnje, a ne informisanju.
🌀 Slabi polarni vrtlog i pogrešne pretpostavke
Sve je počelo člankom koji je slabiji polarni vrtlog povezao s mogućim “arktičkim zimama” u Evropi.
Meteorolog Lothar Bock potvrđuje da bi polarni vrtlog naredne zime mogao biti slabiji,
ali ističe da to ne znači nužno hladniju sezonu.
“Slab vrtlog ne zadržava hladan zrak iznad Arktika, pa se on ponekad prelije prema Evropi,
ali to ne znači da će zima biti ekstremna,” objašnjava Bock.
Njegov kolega Martin Gad iz meteorološkog centra ARD dodaje da nema dokazane veze između slabog vrtloga i arktičkih hladnoća.
“U mnogim slučajevima, slab vrtlog zapravo znači da Arktik više nije toliko hladan kao ranije.”
📅 Prognoze za 2025/26? Samo nagađanja
Meteorolozi naglašavaju da je nemoguće ozbiljno predvidjeti zimu godinu dana unaprijed.
Na klimu i vremenske obrasce utiču brojni faktori – od morskih struja do promjena u atmosferi.
Meteorolog Karsten Schwanke jasno poručuje:
“Ne znamo kakva će biti zima 2025/26.”
Njegov kolega Bock dodaje da se ozbiljne analize mogu raditi tek početkom godine,
kada su poznati obrasci kretanja zračnih masa.
📈 Pouzdanost vremenskih prognoza
Stručnjaci upozoravaju:
- vremenska prognoza je pouzdana do 10 dana unaprijed,
- tri dana se mogu predvidjeti prilično tačno,
- sve preko toga – čista je procjena.
“Mislimo da možemo predvidjeti vrijeme 20 ili 50 dana unaprijed, ali to jednostavno nije moguće,” kaže Bock.
🧊 Ekstremne zime – rijedak fenomen
U Njemačkoj i ostatku Evrope ekstremno hladne zime događaju se otprilike jednom u sto godina.
Najpoznatija takva bila je zima 1962/63, kada su rijeke i jezera potpuno zaledila.
Hoće li se tako nešto ponoviti 2025/26?
Prema riječima meteorologa – vjerovatnoća je vrlo mala.
✅ Zaključak
Zasad nema nikakvih naučnih osnova za tvrdnje o “ekstremnoj zimi” koja bi pogodila Evropu 2025/26. godine.
Meteorolozi podsjećaju da dugoročne prognoze izvan desetodnevnog okvira nisu pouzdane,
a da je najbolje pratiti kratkoročne izvještaje zvaničnih meteoroloških službi.
Kako i Republički hidrometeorološki zavod naglašava:
“Prognoza za dva dana vrijedi, sve ostalo podložno je promjenama.”
