Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, nedavno je ponovo iznio kritike na račun najavljene Rezolucije o genocidu u Srebrenici koja bi trebala biti izglasana u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda (UN). Ipak, u svom izlaganju koristio je i neistine.
Srbijanske vlasti i diplomate već aktivno djeluju protiv donošenja ove rezolucije, no pitanje je da li će uspjeti osigurati dovoljan broj glasova protiv nje.
Vučić je izjavio: “Ovo usvajanje rezolucije je toliko nefer zato što je donesena Opća rezolucija o genocidu, pojedinačno je nepotrebno da se ide dalje. Zamislite da ne postoji takav akt u UN-u koji bi rekao da je Njemačka počinila genocid u Drugom svjetskom ratu. Ne postoji, nikada nije izglasan. Onda vam je sve jasno.”
Međutim, uprkos Vučićevom stavu da su pored Opće rezolucije o genocidu nepotrebne pojedinačne rezolucije, treba naglasiti da je Generalna skupština UN-a već ranije izglasala rezolucije o Holokaustu i genocidu u Ruandi.
Rezolucija kojom se 7. april proglašava Međunarodnim danom razmišljanja o genocidu u Ruandi i kojom se potiče obilježavanje tog dana, usvojena je 26. januara 2018. godine. Ovom rezolucijom su obuhvaćene historijske činjenice genocida nad Tutsijima u Ruandi, a njezina jasnoća i neprikosnovenost ne ostavljaju prostora za dvosmislenost.
Također, rezolucija kojom se povezuje Njemačka sa stradanjem Jevreja u holokaustu izglasana je u januaru 2022. godine, signalizirajući osudu i suočavanje s trendovima umanjivanja, iskrivljavanja ili negiranja holokausta.
U Generalnoj skupštini UN-a trenutno se radi na pripremi Rezolucije o genocidu u Srebrenici, a tekst je još u fazi izrade. Datum kada će se rezolucija naći pred Generalnom skupštinom UN-a još nije poznat, ali bh. misija u UN-u kontinuirano radi na osiguranju podrške potrebnog broja zemalja.
Razlog zbog kojeg se odlučilo da se rezolucija predloži Generalnoj skupštini, a ne Vijeću sigurnosti UN-a, jeste što bi bilo skoro pa nemoguće da Vijeće sigurnosti usvoji tu rezoluciju. Naime, u Generalnoj skupštini ne postoji mehanizam veta, što znači da odluka dvije trećine država predstavlja konačnu odluku.
Predstojeća godišnjica genocida u Srebrenici bit će obilježena nizom značajnih aktivnosti u New Yorku, gdje je sjedište UN-a.
I za kraj, iako se govori da iza najavljene Rezolucije o Srebrenici stoje Njemačka i Ruanda, tačna informacija je da se zapravo radi o većoj grupi prijateljskih zemalja BiH, a broj je mnogo veći od dvije države što će uskoro biti i ozvaničeno.
crnahronika
