A dok se nadamo napretku i reformama, glavna tema u javnosti su vladari i kraljevi. Je li kralj Tvrtko Srbin, Hrvat, Bosanac ili Bošnjak? Upravo na ovom nivou odvija se rasprava nakon postavljanja spomenika najvažnijem srednjovjekovnom vladaru Bosne Tvrtku I Kotromaniću. Diskusija traje, a kritičari ističu da se radi o tragikomičnoj fascinaciji srednjovjekovnim kraljevstvima, dok neki smatraju da je izgradnja spomenika isticanje kontinuiteta državnosti i odavanje počasti velikom vladaru Bosne.
Nakon 632 godine od njegove vladavine razbuktava se polemika o srednjovjekovnom kralju Bosne Tvrtku I Kotromaniću. Naziv ”bosanski kralj” izazvao gnjev gradonačelnika Banjaluke. I Stanivuković najavljuje izgradnju spomenika ovom, kako navodi, ”srpskom” vladaru. Nekada zagrljeni Stanivuković i Karić, danas su nepomirljivih stavova o prošlosti piše N1.Ako ste očekivali da ćete u ovom tekstu pronaći odgovor na pitanje iz naslova, morat ćemo vas razočarati. Ne znamo sa sigurnošću, a ni pitanje nema previše smisla. Naime, primjenjivati današnji pojam bošnjačkog, srpskog ili hrvatskog identiteta (što će u ovoj formi nastati stoljećima kasnije na osnovi vjere, historije i jezika) jeste puki anahronizam, manipulacija ili pak samo potpuno neznanje.
Draško vs. Benjamina
No, sve nabrojano dominira u reakcijama političara i javnosti nakon što je u Sarajevu u utorak osvanuo spomenik bosanskom srednjovjekovnom kralju Tvrtku I Kotromaniću.
Stoga, pravo je pitanje koliko je u samim spomenicima (a Tvrtko je tek jedan u nizu srednjovjekovnih vladara isklesanih u posljednjih 20-30 godina) iskrenog i istinskog odavanja počasti prošlosti kakva je bila, a koliko manipulacija njom za sasvim ovovremenske, dnevnopolitičke i nacionalističke potrebe.
Naravno, samo idejno rješenje spomenika u Sarajevu sasvim je prilagođeno uzusima ovovremenskog bošnjačkog ukusa, s Tvrtkom bez kršćanskih obilježja (koji su neizostavni dio ikonografije srednjovjekovnih vladara), bez naziva kraljevske titule i s ispruženom desnom rukom, poznatim motivom sa stećka, a koji je jedno vrijeme korišten i kao pozdrav Armije RBiH.
Odmah po postavljanju spomenika ljutito su reagirali političari iz RS, među kojima je prednjačio Draško Stanivuković, koji je Benjaminu Karić optužio da falsificira historiju te poručio da on u Banjoj Luci ima da napravi većeg i ljepšeg Tvrtka (a i Kulina bana), ali onog „pravog“ Tvrtka, Srbina, s pravom titulom „kralja Srba“.
