Prema svemu sudeći, ističu naši sagovornici, domaća proizvodnja će biti sve manja i manja, a krucijalno pitanje je šta ćemo i koliko ćemo sljedeće godine od domaćih proizvoda imati na tržištu, zapravo hoćemo li imati šta jesti?
Ova godina nije počela dobro za poljoprivredu s obzirom na to da je zbog vremenskih (ne)prilika kasnila proljetna sjetva.
Kako kažu poljoprivrednici, pored svih problema kao što su hiljade hektara neobrađene zemlje, bahati odnos vlasti, inflacija, uvoz.., i vrijeme se urotilo protiv njih. Prema svemu sudeći, ističu naši sagovornici, domaća proizvodnja će biti sve manja i manja, a krucijalno pitanje je šta ćemo i koliko ćemo sljedeće godine od domaćih proizvoda imati na tržištu, zapravo hoćemo li imati šta jesti?
KIŠA I SUŠA
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, objašnjava za Oslobođenje šta se trenutno dešava sa osnovnim poljoprivrednim žitaricama.
– Pšenica je zasijana najesen prošle godine. Žetva je za dvadesetak dana, a kad je bila sjetva, sijano je po enormno visokim cijenama. Trebalo je prvo zadovoljiti sve predispozicije za sjetvu koje su bile katastrofalne. Skupi su bili gorivo, đubrivo, zaštita, sjemena… Odjednom se desio poremećaj na tržištu, dolazi nam enormna količina pšenice iz Ukrajine po 30 – 40 feninga. A naš čovjek kad bude dizao cijenu pšenice koja ga je koštala u proizvodnji 50 feninga, on je u startu u gubitku i niko neće stati iza njega da mu pomogne, ističe Bićo i dodaje da bi u ovom slučaju po automatizmu trebalo da intervenišu robne rezerve da kupe po toj cijeni koliko je njega koštala proizvodnja.
– Malo da zaradi poljoprivrednik da bi opet radio. Ali to se neće desiti. Tako je i sa ostalim proizvodnjama. Mi ovdje generalno imamo skupu proizvodnju u odnosu na uvoz. Nemamo plavi dizel, nemamo ništa. Nismo konkurentni nikome. A da ne govorim da i sami sebi pravimo zamke. Imamo 10 kantona sa različitim poljoprivrednim politikama, onda federalnu Vladu, RS, državu. Sve različite politike. Drugačiji podsticaj, ovdje, ondje, sve je ispetljano da se ne zna ni ko pije ni ko plaća. Nemamo popis poljoprivrede, ne znamo čime uopšte raspolažemo, objašnjava on.
A kako to učiniti, kad ovdje, kako kaže, ne vlada država, nego tajkuni.
– Ljudi se enormno obogate na uvozu. Našim političarima je jednostavnije nešto uvesti, nešto prodati, uzeti 17 posto PDV-a na to i ostale poreze a da ne ulažu ništa, ističe on.
Sličnog mišljenja je i Vladimir Usorac, donedavni predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS-a, a sada počasni predsjednik Udruženja, koji smatra da je veliki problem to što se domaći proizvodi obezvređuju nametima, a država ne pomaže. Također su problem i vremenske prilike koje ne pogoduju poljoprivrednicima. Nema snijega kako treba već godinama, kiše padaju, a u suštini vlada suša jer su urodi slabi.
– Zbog prirodnih nepogoda posljednjih godina je slab urod, što se naravno odražava na sve, ali niko nema sluha za to. Država se bavi nekim prepucavanjima, ali onim bitnim stvarima ne. Ukoliko se nešto ne riješi i ne pomogne poljoprivrednicima, izgleda da ćemo uskoro jesti travu koja jedino dobro raste zbog velikih kiša, smatra Usorac.
Obojica se slažu da je poljoprivreda trenutno kapitalna dugoročna investicija, te da se moraju stimulisati mladi kako bi se bavili ovom granom. Danas se poljoprivredom, nažalost, bave uglavnom stariji.
– Poljoprivredom se ne može obogatiti preko noći, ali je to jedna sigurnost za državu, kad vi imate dovoljnu vlastitu proizvodnju hrane na svom teritoriju. Upravo je to pokazala korona, početak rata u Ukrajini, što znači da ako nemate dovoljno svoje proizvodnje, vi ste propali, ističe Bićo i dodaje da poljoprivreda može napredovati samo ako se iznađe rješenje i dobra strategija.
Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Kemal Hrnjić kaže za Oslobođenje da nije sve tako crno i da nije tačna informacija da resorno ministarstvo nema strategiju. Ističe da postoji strategija poljoprivrede od 2021. do 2027. koja je urađena i nalazi se u Parlamentu Federacije.
– Potrošeno je puno vremena, znanja, truda i novca da se ta strategija uradi, ali politika to još nije usvojila iz meni nepoznatih razloga. Ne ulazim u to zašto neko nije to uradio dosad, ali strategija podsticaja se još nalazi u parlamentarnoj proceduri, odnosno ona će sad biti vraćena u Ministarstvo, mi ćemo je malo doraditi i vratiti u proceduru, objašnjava on i dodaje da su ovom ministarstvu ruke vezane kad je zaštita domaće proizvodnje u pitanju.
Zaštita domaće proizvodnje je nadležnost države, tu nema kalkulacija. Mi smo razgovarali sa ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Stašom Košarcem oko tih pitanja. Znači, prema Evropskoj uniji i CEFTA mora se nastupati u skladu sa sporazumima koje ova zemlja ima. Ne možete donijeti nikakve jednostrane odluke, u smislu da mi idemo mimo državnog ministarstva. Projekt IPA koji je na državnom nivou je u zastoju sigurno više od deset godina. Zbog tog zastoja nismo jednostavno uhvatili voz sa svim zemljama u okruženju koje obilato koriste fondove EU i naravno da nismo konkurentni sa našim kolegama iz regiona. S druge strane moramo znati da smo politički jedna komplikovana zemlja i da je to pitanje nadležnosti države, ističe Hrnjić.
UKIDANJE AKCIZA
Nadležnost države je, napominje, i ukidanje akciza na gorivo za poljoprivrednike.
– BiH jedina u Evropi nije uvela mjeru plavog dizela. Teško je izlobirati taj segment, ali, eto, probat ćemo, rekao je Hrnjić.
Erina Lasić, direktorica Sektora za poljoprivredu i trgovinu Privredne komore FBiH, također se slaže da BiH, ukoliko želi zdravu poljoprivredu, mora imati strategiju za ovaj sektor koja mora računati na sve segmente i vanjske faktore koji utječu na ovu oblast, od vremena, preko melioracije tla do poskupljenja.
– Više puta smo apelirali na resorna ministarstva pogotovo na Ministarstvo vanjske trgovine da se zaštiti domaća proizvodnja, pogotovo sezonski kontingenti onog što mi imamo. Ne znam koliko ima sluha i razumijevanja, ali ako mi ugušimo poljoprivrednu proizvodnju kao primarnu granu gospodarstva, padamo, tvrdi ona i još jednom podvlači bitnost strategije i kad su vremenske (ne)prilike u pitanju.
– Svaka strategija u sebi sadrži jedan segment melioracije tla i zaštite poljoprivrednog zemljišta. Nekad nam u petom mjesecu kad se očekuju obilne padavine bude suša i onda nam jezera budu prazna, pa imamo problem sa strujom, a ove godine je slučaj potpuno drugačiji. Imamo obilne padavine i to je alarm da se sistemski melioracija mora riješiti, kaže ona i podvlači da je, također, poljoprivredna proizvodnja jednogodišnjih kultura jako bitna za poštivanje agrorokova koji su bitni za zdravu poljoprivredu.
– Na primjer, neka kultura koju ste vi zasijali početkom četvrtog mjeseca, koja je već nikla, sad je pod vodom i voda će je ugušiti. Kad se ta ista posije sad početkom juna, ne može donijeti onoliki rod koliki je trebala donijeti kad se trebala posijati u četvrtom mjesecu. Stoga su ti agrorokovi jako bitni jer nakon povlačenja vode zemljište se zbija i preživjele biljčice koje su ostale teško se probijaju. Sve to rezultira smanjenjem uroda, propadanjem i to je ogroman problem, objašnjava ona.
