Rusko ministarstvo obrane priznalo povlačenje svojih snaga
Nakon što su u petak objavili da su ukrajinske snage izvele 26 napada u smjeru Soledara te da je u napadu sudjelovalo više od 1.000 vojnika i do 40 tenkova duž cijele bojišnice u dužini od preko 95 kilometara i da su svi napadi odbijeni, u ruskom ministarstvu obrane priznali su da su se njihove snage povukle. Ruske snage su se povukle u jednom području iz, kako je navedeno, taktičkih razloga.
Kako proizlazi iz objave ministarstva, radi se o povlačenju na “povoljnije položaje” u blizini akumulacije Berkhivka sjeverozapadno od Bahmuta.
Rutinski letovi ruskih bombardera
Dva ruska strateška bombardera su obavila rutinske letove iznad Čukotskog mora između Sibira i Aljaske, objavila je novinska agencija TASS.
– Tijekom leta, posade zrakoplova dugog dometa izvršile su dopunu goriva u zraku, javlja TASS pozivajući se na ministarstvo obrane.
Grlić Radman: Hrvatska spremna dijeliti svoje iskustvo s Ukrajinom
Kontinuirana, ujedinjena i snažna pomoć Ukrajini suočenoj s ruskom agresijom ključna je sada i u poraću kada je Hrvatska spremna dijeliti svoje iskustvo u prevladavanju posljedica rata, rekao je u petak hrvatski šef diplomacije po dolasku na sastanak u Stockholm.
“Nezakonita ruska agresija ulazi u 443 dan. Moramo ostati ujedinjeni, odlučni i snažni kao i prvog dana”, rekao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman po dolasku na neformalni sastanak ministara vanjskih poslova država članica Europske unije (Gymnich) kojom sada predsjeda Švedska.
U tome je “ključna naša kontinuirana financijska, humanitarna i vojna pomoć Ukrajini”, naglasio je.
Spomenuo je i nesigurnost hrane kao jednu od teških globalnih posljedica ruske agresije.
Zbog toga je važno “trećim zemljama pomagati da prevladaju te izazove”, kazao je.
Podsjetio je na ratno iskustvo Hrvatske koje može pomoći Ukrajini u prevladavanju posljedica rata u više područja.
“Onečišćenje protupješačkim minama bit će najveći izazov u procesu oporavka za Ukrajinu”, kazao je hrvatski šef diplomacije.
“Zbog toga zajedno s Ukrajinom kasnije ove godine organizirano konferenciju o razminiranju u Zagrebu”, rekao je.
Hrvatska je jednako spremna podijeliti svoje znanje iz drugih područja kao što su psihološka rehabilitacija, mirna reintegracija okupiranih područja i procesuiranje ratnih zločina.
Zelenski se u subotu u Rimu sastaje s talijanskim predsjednikom
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastat će se u subotu u Rimu s talijanskim predsjednikom Sergiom Mattarellom, rekao je u petak za AFP glasnogovornik ureda talijanskog predsjednika.
“Potvrđujemo da će se taj susret dogoditi sutra”, rekao je, odgovarajući na pitanje o tome hoće li se sastati Mattarella i Zelenskij.
Vatikanski izvor je rekao u petak da je “moguć” sastanak Zelenskija i pape Franje.
Ovo je prvi posjet ukrajinskog predsjednika Italiji, članici Europske unije i NATO-a, od ruske invazije u veljači 2022. Pojedinosti posjeta i program boravka nisu objavljeni iz sigurnosnih razloga.
Sveti Otac koji je u veljači 2020. primio Zelenskog u Vatikanu, redovito poziva na mir u Ukrajini i gotovo svakog tjedna na općoj audijenciji moli za žrtve rata.
Prošlog mjeseca sastao se s ukrajinskim premijerom Denisom Šmihaljem koji ga je pozvao u Ukrajinu i zatražio od njega pomoć u vraćanju djece koja su silom odvedena u Rusiju.
Ukrajinski predsjednik treba se sastati i s premijerkom Giorgiom Meloni koja je u veljači posjetila Kijev.
“Želja mi je bila doći (u Kijev) kako bih potvrdila posvemašnju potporu Italije Ukrajini u otporu ruskoj agresiji i spremnost Italije da nastavi pomagati”, rekla je tada Meloni na tiskovnoj konferenciji sa Zelenskim.
Spomenuvši moguću dopremu dodatnih količina oružja Kijevu istaknula je da je Rim “usredotočen na sustave protuzračne obrane” koje je već najavio u suradnji s Francuskom, ali da o slanju zrakoplova “mora odlučiti zajedno s međunarodnim partnerima”.
Skoro polovica država članica žali se EK-u u vezi s mjerama oko ukrajinskih žitarica
Skupina od 13 država članica, među kojima je i Hrvatska, uputila je pismo Europskoj komisiji u kojem izražavaju zabrinutost zbog mjera koje je u posljednje vrijeme donijela kako bi umirila nezadovoljstvo članica koje graniče s Ukrajinom zbog prevelikog uvoza ukrajinskih žitarica.
Neke od pet zemalja članica koje graniče s Ukrajinom u travnju su jednostrano zabranile uvoz ukrajinskih žitarica navodeći da jeftino ukrajinsko žito ugrožava prihode njihovih poljoprivrednika.
Komisija je na to odgovorila prijedlogom o pomoći od 100 milijuna eura poljoprivrednicima tih zemalja i privremenom zabranom ukrajinskih žitarica u te zemlje, osim za tranzit u ostale države članice.
U pismu u koje je Hina imala uvid kaže se da su te mjere donesene netransparentno i bez ikakvih konzultacija s državama članicama.
Potpisnice pisma kažu da razumiju da je uvoz ukrajinskih proizvoda, naročito žitarica i uljane repice, mogao destabilizirati tržišta u tim zemljama i dovesti da pada prihoda njihovih poljoprivrednika.
Međutim, ističu da jednostrane zabrane uvoza potkopavaju jedinstveno tržište i da nekoordinirane mjere potkopavaju vjerodostojnost potpore EU-a Ukrajini kao i napore da se osigura sigurnost hrane na globalnoj razini.
Pismo su potpisali ministri poljoprivrede Austrije, Belgije, Hrvatske, Danske, Estonije, Francuske, Njemačke, Grčke, Irske, Luksemburga, Nizozemske, Slovenije i Španjolske.
Potpisnici pisma kažu da mjere koje je Komisija donijela 2. svibnja “bez konzultacija s državama članicama”, a koje se odnose na selektivno ograničavanje uvoza iz Ukrajine postavljaju ozbiljna pitanja jer uvode različiti tretman unutar jedinstvenog tržišta. Stoga se postavlja pitanje kako će se ubuduće tretirati slični slučajevi, navodi se u pismu.
Glasnogovornica Komisije Miriam Garcia Ferrer potvrdila je u petak da su dobili pismo te rekla da je Komisija obavijestila ostale države članice o dogovoru s pet zemalja, susjeda Ukrajine, o privremenoj zabrani uvoza ukrajinskih žitarica u te zemlje.
Europska komisija je 2. svibnja donijela “privremenu, preventivnu mjeru” do 5. lipnja o zabrani uvoza pšenice, kukuruza, uljane repice i suncokreta iz Ukrajine u pet zemalja članica EU-a, s tim da će ti proizvodi i dalje moći prolaziti preko tih zemalja i biti u slobodnom prometu u svim drugim članicama te ići dalje u izvoz.
Istodobno, Bugarska, Mađarska, Poljska i Slovačka obvezale su se da će ukinuti jednostrane mjere koje su donijele o zabrani uvoza pšenice, kukuruza, uljane repice i suncokreta iz Ukrajine. Rumunjska nije uvodila jednostrane mjere.
EU je prošle godine privremeno, do 5. lipnja ove godine, ukinula carine na sav uvoz iz Ukrajine. Riječ je o mjeri koja je uvelike pomogla ukrajinskom gospodarstvu suočenom s razornim ratnim posljedicama.
Krajem travnja članice EU-a podržale su jednogodišnje produljenje uredbe prema kojoj je EU ukinuo carine na ukrajinsko žito. Sada to treba potvrditi Europski parlament, a zatim i Vijeće EU-a.
Ukidanje carina na ukrajinske proizvode izazvalo je u pojedinim državama članicama pad cijena tih proizvoda, zbog čega je buknulo nezadovoljstvo domaćih proizvođača.
Također je prouzročilo logističke probleme, između ostalog zbog spekulativnih razloga jer su tvrtke jeftinu ukrajinsku robu skladištile čekajući bolje cijene na tržištu.
Kremlj “odlučno” odbija optužbe o upletanju u turske izbore
Kremlj je u petak “odlučno” odbio optužbe o upletanju u izbore u Turskoj, gdje je glavni protukandidat predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana na predsjedničkim izborima 14. svibnja optužio Moskvu da stoji iza lažnih snimaka koje su uzburkale kampanju.
“Odlučno odbijamo ove izjave”, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. “Službeno izjavljujemo: nema nikakva ruskog upletanja” u Turskoj, dodao je.
Peskov je ujedno pohvalio “odgovorno, suvereno i promišljeno stajalište Turske o čitavom nizu regionalnih i međunarodnih problema”, koje se “veoma sviđa” Moskvi, rekao je.
“Više puta smo rekli i ističemo da se Rusija ne upleće u unutarnje stvari i u izborni proces drugih država”, poručio je glasnogovornik Kremlja.
Zapadne zemlje redovito optužuju Rusiju za upletanje u izbore, napose putem kampanja dezinformiranja.
Glavni protukandidat predsjednika Erdogana na predsjedničkim izborima koji se u nedjelju održavaju u Turskoj, Kemal Kilicdaroglu optužio je u četvrtak Rusiju da se koristila “deepfakeom” u okviru kampanje, pošto je drugi oporbeni kandidat odustao od utrke.
“Dragi ruski prijatelji, vi stojite iza montaža, urota, krivotvorina i snimaka koje su jučer pokazane u ovoj zemlji (…) Želite li nam biti prijatelji i poslije (izbora), ostavite tursku državu na miru”, upozorio je u četvrtak Kilicdaroglu.
“Deepfake” ili “hiperrealnost” su snimke digitalno manipulirane koje djeluju veoma stvarno. One su sve veći izazov u suzbijanju dezinformiranja diljem svijeta.
Oporbeni kandidat na turskim izborima Muharrem Ince u četvrtak je odustao od utrke rekavši da je žrtva kampanje blaćenja u kojoj su se pojavile lažne snimke na kojima ga se prikazuje s ljubavnicom i u vožnji luksuznim automobilom.
Recep Tayyip Erdogan i ruski predsjednik Vladimir Putin koji su na vlast stupili početkom 2000-ih, učvrstili su svoje veze prije gotovo deset godina, kada su se zategnuli odnosi zapada i njihovih zemalja.
Unatoč različitim interesima, surađuju u vezi s nekoliko pitanja, kao što je Sirija. Turski predsjednik je među rijetkim čelnicima koji je u dobrim odnosima i s Moskvom i s Kijevom, unatoč sukobu u Ukrajini.
Rusko ministarstvo obrane priznalo gubitke oko Bahmuta
Rusko ministarstvo obrane priznalo je da su se njihove snage povukle iz područja sjeverno od Bahmuta. Tvrde da su se premjestile na povoljnije obrambene položaje.
– Kako bi se povećala stabilnost obrane, postrojbe ‘Južne‘ skupine ruskih trupa zauzele su mjesto u smjeru Maloiljinovke, navodi se u izvješću ministarstva.
Taj bi potez omogućio trupama da iskoriste povoljne uvjete, no zapravo potvrđuje gubitak nekoliko kilometara teritorija.
Osnivač i financijer skupine Wagner Jevgenij Prigožin odgovorio je ministarstvu ‘da je to bijeg, a ne pregrupiranje‘.
