Sarajevo nije najzagađeniji grad na planeti, ali jeste najzagađeniji glavni grad Evrope. Tu neslavnu titulu, nažalost, zasluženo nosimo
I ove zime Sarajevo je nerijetko na vrhu neslavne liste najzagađenijih gradova na svijetu. Nezdravi zrak ostavlja posljedice na zdravlje stanovništva i nisu samo hronični bolesnici ti koji su ugroženi. Prema procjeni Svjetske banke, svake godine u našoj zemlji prijevremeno umire više od 3.000 ljudi od posljedica zagađenja.
PIŠE: S. Karaica
Hiljade drugih suočava se s respiratornim i kardiovaskularnim oboljenjima. Međutim, nije ovo problem novijeg datuma.
Postoje zakoni, ali ne volja
Sve je počelo još šezdesetih godina prošlog stoljeća kao posljedica razvoja teške industrije i generalno ubrzanog razvoja nerazvijenih, dominantno poljoprivrednih područja. Odlučnom akcijom vlasti i struke proveden je sveobuhvatni projekat zaštite okoliša u koji je uloženo čak 350 miliona dolara. Ključno je bilo dovođenje gasa u grad. Značajnu ulogu u realizaciji odigrao je Emerik Blum, generalni direktor Energoinvesta i kasnije, početkom osamdesetih, gradonačelnik Sarajeva.
Anes Podić iz Udruženja Eko-akcija smatra da bi se problem mogao dobrim dijelom riješiti i u aktuelnom vremenu, ali je upitna volja donosilaca odluka.
– Sarajevo je tada potrošilo iznos novca koji je jednak skoro dvije trećine sadašnjeg budžeta Kantona Sarajevo. To je za današnje glave naših političkih čelnika zaista nezamisliv iznos. Bosna i Hercegovina je neuređena zemlja. Sistem zaštite okoliša praktično ne postoji. Imamo mi zakone, imamo institucije, ali to ništa ne znači jer zaista nedostaje politička volja da se bilo šta rješava u ovoj oblasti. Nije samo zagađenje zraka problem. Kada je u pitanju okoliš, apsolutno sve je problem – kaže Podić.
O brojkama nagađamo
Nažalost, u BiH ne postoje novije studije o posljedicama koje izaziva zagađeni zrak na zdravlje stanovništva. Međutim, rade se drugdje u svijetu, pa tako možemo doći do procjena da je svaka peta ili šesta smrt u BiH izazvana nekom bolešću koju je skrivilo zagađenje. Kada je Sarajevo u pitanju, taj broj je još veći jer se u ovom gradu bilježe zagađenja koja su iznad prosjeka zemlje.
Internista kardiolog Jasmin Čaluk potvrđuje da atmosfera koja je toksična za ljude može biti uzrok ozbiljnih bolesti, skraćenja očekivanog trajanja života, a u nekim slučajevima čak i smrti. Kratkoročna izloženost zagađenom zraku povećava rizik od infarkta, moždanog udara, aritmija i srčanog popuštanja kod rizičnih individua. Rizik smrtnosti je veći pri dugotrajnoj izloženosti, koja potiče razvoj i progresiju ateroskleroze, hipertenzije, srčanog popuštanja i dijabetesa.
– Studije pokazuju da smog pojačava mogućnost začepljavanja srčanih i moždanih arterija, što u periodima izloženosti gustom smogu povećava broj prijema u bolnice pacijenata sa srčanim i moždanim udarom. Ovo je posljedica ulaska u krvotok čestica manjih od 2,5 mikrona koje se obično povezuju sa sagorijevanjem goriva u vozilima. Ove čestice lako ulaze u krvotok i iritiraju krvne žile – navodi Čaluk.
Uzrok Alchajmerove bolesti
Istraživači vjeruju da bi zagađenje moglo biti jedan od uzroka Alchajmerove bolesti, te da je, također, povezano s defektima neurine cijevi, malformacijama kičme, pa čak i anencefalijom – teškim zaostatkom u razvoju mozga novorođenčadi.
Niti je zagađenje vezano samo za zimski period niti ono predstavlja problem samo hroničnim bolesnicima. Često djeca imaju simptome slične prehladi, izazvane nadražajem sluznice, ali ne radi se o bakterijskoj ili virusnoj infekciji. Krivac su hemijski podražaji u zraku. I tako sve počinje. Dugotrajna izloženost tim faktorima donosi sa sobom sve ozbiljnije posljedice.
Specijalista pulmolog Mahir Tokić pojašnjava da godine udisanja nezdravog zraka dovode do hroničnih promjena na sluznici i njezine destrukcije, do pojave hroničnog bronhitisa, stvaranja alergijskih oboljenja, hronične opstruktivne plućne bolesti, već spomenutih kardiovaskularnih oboljenja, ali i promjena na koži.
Iznenadne smrti
– Hrioničari mogu da zapadnu u akutizaciju svog osnovnog oboljenja iako su pod terapijom. Iznenada dolazi do drastičnih pogoršanja. Kada se nađete u sredini gdje je prisustvo zagađujućih materija izuzetno visoko, to direktno dovodi do promjene humoralnog statusa, mineralnog statusa, stiskanja krvnih sudova, disajnih puteva… Kada se smanji cirkulacija, ugroženi su vitalni organi, srce, pluća, mozak, jetra, bubrezi, dolazi do popuštanja tih organa i to može biti uzrok nagle smrti – pojašnjava Tokić.
U Sarajevu je najveći problem zagađenje lebdećim PM česticama. Prema propisima Evropske unije, dozvoljeno je imati 35 dana tokom godine s prekoračenjem graničnih vrijednosti. U glavnom gradu BiH bude i trostruko više takvih dana. Pokazale su to mjerne stanice kojih je ukupno sedam na području Kantona Sarajevo, a čije podatke prikuplja i obrađuje
Hidrometeorološki zavod FBiH. Doduše, ove godine na ruku su nam išle nestabilne meteorološke prilike, pa je situacija bila manje alarmantna nego inače.
– Kao što imamo dnevni i godišnji hod zagađenja zraka, tako postoji i prostorni koji se vidi na osnovu izmjerenih podataka. Najbolji zrak je na mjernom mjestu na Vijećnici. Razlog je što tu praktično počinje grad, a postoji i prirodno kretanje zraka. Kroz klisuru Miljacke tu dolazi svježi zrak s padina Jahorine. Najlošiji je u nizinskim dijelovima grada, počevši od Otoke, prema Ilidži, a Ilijaš je najzagađenija tačka. Ni u Vogošći nije bolje – kaže Enis Omerčić iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
