U Hrvatskoj se nalazi pet milijuna mobitela koji se ne upotrebljavaju! Pokazalo je to najnovije istraživanje Hrvatskog Telekoma, koje je provedeno povodom predstavljanja platforme ‘Poziv koji ne propuštaš‘ usmjerene na zaštitu okoliša, učinkovitije korištenje prirodnih resursa, kružno gospodarstvo, savjesnije upravljanje elektroničkom opremom i otpadom te ostale teme održivosti.
Pravilno zbrinjavanje i recikliranje plastike, papira, stakla raste po relevantnoj stopi i čini ključne stupove održivog načina života u Hrvatskoj. A što je s mobitelima? ‘Osim što osiguravamo resurse iz otpada, sakupljanjem, zbrinjavanjem i recikliranjem elektroničke i električne opreme štitimo i ljude te okoliš. Zato ne propustite ovaj poziv‘, poručila je Aleksandra Anić Vučinić, predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom i profesorica na Geotehničkom fakultetu, koji već dugi niz godina provodi istraživanja vezana uz električni i elektronički otpad.
Evo i konkretnijeg izračuna. Pravilnim zbrinjavanjem i reciklažom mobitela građani Hrvatske mogli bi napraviti važnu stvar za planetu: hipotetski, kada bismo zbrinuli svih 5 milijuna starih mobitela kojima se ne koristimo to bi značilo kako bismo pravilno zbrinuli čak 850 tona električnog otpada (ako je prosječni mobitel težine 170 grama). Zbrinjavanjem, a onda i recikliranjem tih 850 tona mogli bismo izbjeći emisiju više od 1500 tona ugljičnog dioksida. Samo za usporedbu, prema procjeni stručnjaka iz Climate Neutral Group, za anuliranje efekta 1 tone ugljičnog dioksida iz zraka potrebno je 50 stabala koja su rasla barem godinu dana.
‘Razvoj IT sektora i sektora komunikacije posljednjih godina značajno je povećao količine elektroničke opreme koja se proizvodi kao i opreme za komunikaciju poput mobitela, što je uzrokovalo i povećanje resursa koji su potrebni za proizvodnju‘, dodala je Aleksandra Anić Vučinić. Radi ilustracije, izvlačenjem plemenitih metala iz odbačene elektronike proizvodi se 80% manje emisije ugljičnog dioksida od vađenja zlata ravno iz zemlje, a za proizvodnju samo jednog pametnog telefona potrebno je 12.760 litara vode. ‘Zbrinjavanjem i recikliranjem elektroničkog otpada štedimo resurse kroz kružno gospodarstvo, a korištenjem recikliranih resursa izravno utječemo na usporavanje klimatskih promjena‘, kaže Aleksandra Anić Vučinić i dodaje: ‘Vraćanjem resursa zarobljenih u otpadu u proizvod omogućavamo tehnološki razvoj u budućnosti. Tempo kojim trošimo resurse našoj djeci neće ostaviti mogućnost razvoja‘.
‘Razvoj IT sektora i sektora komunikacije posljednjih godina značajno je povećao količine elektroničke opreme koja se proizvodi kao i opreme za komunikaciju poput mobitela, što je uzrokovalo i povećanje resursa koji su potrebni za proizvodnju‘, dodala je Aleksandra Anić Vučinić. Radi ilustracije, izvlačenjem plemenitih metala iz odbačene elektronike proizvodi se 80% manje emisije ugljičnog dioksida od vađenja zlata ravno iz zemlje, a za proizvodnju samo jednog pametnog telefona potrebno je 12.760 litara vode. ‘Zbrinjavanjem i recikliranjem elektroničkog otpada štedimo resurse kroz kružno gospodarstvo, a korištenjem recikliranih resursa izravno utječemo na usporavanje klimatskih promjena‘, kaže Aleksandra Anić Vučinić i dodaje: ‘Vraćanjem resursa zarobljenih u otpadu u proizvod omogućavamo tehnološki razvoj u budućnosti. Tempo kojim trošimo resurse našoj djeci neće ostaviti mogućnost razvoja‘.
