Čak do 80% materijala u mobitelima može se reciklirati ili iznova upotrijebiti! Prema World Economic Forumu, jedan se mobitel sastoji od 62 različita kemijska elementa, od kojih su neki iznimno rijetki, a neki i iznimno opasni. Pravilnim zbrinjavanjem i reciklažom mobitela građani Hrvatske mogli bi napraviti važnu stvar za planetu. Evo kako. U ladicama naših domova, prema istraživanju Hrvatskog Telekoma, nalazi se čak 5 milijuna mobitela kojima se nitko ne koristi. Stručnjaci su izračunali kako je za izradu samo jednog pametnog telefona potrebno 12.760 litara vode. To znači da je za izradu svih mobitela koji se trenutačno nalaze u ladicama u Hrvatskoj moglo biti iskorišteno 63.8 milijardi litara vode.
Hipotetski, kada bismo zbrinuli svih 5 milijuna starih mobitela kojima se ne koristimo, to bi značilo kako bismo pravilno zbrinuli čak 850 tona električnog otpada (ako je prosječni mobitel težine 170 grama). Zbrinjavanjem, a onda i recikliranjem tih 850 tona mogli bismo izbjeći emisiju više od 1.500 tona ugljičnog dioksida. Samo za usporedbu, prema procjeni stručnjaka iz Climate Neutral Group, za anuliranje efekta 1 tone ugljičnog dioksida iz zraka potrebno je 50 stabala koja su rasla barem godinu dana, znači 75.000 drveća bi bilo potrebno posaditi za anuliranje 1.500 tona ugljičnog dioksida.
Istraživanje Hrvatskog Telekoma pokazalo je da elektroničku opremu ne zbrinjava čak 40% od onih koji redovito razvrstavaju otpad, ali istodobno 54% građana želi zbrinuti stare uređaje kojima se ne koriste. Hrvatski Telekom u ‘Pozivu koji ne propuštaš‘ apelira da potražimo u ladicama stare uređaje i njihovu opremu i predamo ih u najbliži T-Centar kako bi ga certificirana institucija nakon toga zbrinula.
‘Ne propustite ovaj poziv. Osim što savjesnim djelovanjem i reciklažom komunikacijskih uređaja osiguravamo da vrijedni materijali ne propadnu, štitimo ljude i okoliš jer nepravilno zbrinjavanje elektroničkog otpada onečišćuje tlo, zrak i vodu. Recikliranje mobitela ima i niz ekonomskih koristi: ono može pomoći u poticanju gospodarstva Hrvatske, posebno u sektoru obrade elektroničkog otpada. Ovaj sektor može pružiti nove poslovne prilike i stvoriti nova radna mjesta‘, kaže nam dr. sc. Ivana Presečki s Geotehničkog fakulteta, studij Inženjerstvo okoliša. ‘Recikliranjem mobilnih uređaja značajno rasterećujemo Zemlju i istodobno joj vraćamo vrijedne resurse. To što sami ne možemo iskoristiti vrijednost mobitela nije razlog da ga čuvamo. Mala je vjerojatnost da ćemo ga u skorije vrijeme moći unovčiti ili uopće koristiti, ali je velika vjerojatnost da će štetne tvari koje sadrži, kad-tad naštetiti nama i prirodi‘, dodao je docent Vitomir Premur, profesor i voditelj Laboratorija za inženjerstvo okoliša Geotehničkog fakulteta.
Kako izgleda proces recikliranja mobitela?
1. Baterija
Kako bi se mobitel reciklirao, najprije je potrebno izdvojiti bateriju: ‘Ugrubo, mobitel se sastoji od kućišta, baterije, tiskane pločice s elektroničkim komponentama i zaslona. Recikliranje je mobitela zbog njihova složenog sastava vrlo složen proces. Započinje uklanjanjem baterije i nastavlja rudarskim oplemenjivačkim metodama kao što su mljevenje i klasiranje te koncentracijskim metodama poput magnetskih, elektrostatičkih i optičkih. Na kraju se primjenjuju metalurške metode‘, govori Premur. ‘Baterije koje se upotrebljavaju u mobitelima sadrže vrijedne elemente i mogu se reciklirati u zasebnim tokovima, a ne izdvoje li se u procesu skladištenja, može doći do samozapaljenja u slučaju neispravne baterije‘, dodao je Majić.
2. Plastika i metali
Nakon baterije se izdvajaju i odvajaju ostali materijali: ‘Nakon što se uređaj dovoljno usitni mehaničkom obradom, odvajaju se različiti materijali poput plastike, metala i tiskane pločice. Izdvajanje vrijednih metala iz bilo kojeg električnog i elektroničkog otpada moguće je pirometalurškim procesima ili kemijskim recikliranjem. Ostatak, koji nije moguće reciklirati, energetski se onda oporabljuje. Danas se sve više, nakon energetske oporabe, reciklira i pepeo koji zaostaje jer sadrži rijetke elemente koji su ključ kružnog gospodarstva‘, objasnio je Majić.
3. Tiskana pločica
‘Ako izdvojimo bateriju, na plastiku otpada oko 40% mase mobitela, dok nešto više od 20% težine otpada na tiskanu pločicu u kojoj leži vrijednost mobitela za kružno gospodarstvo. Prema mojim saznanjima, u tiskanoj se pločici može naći i do 60 elemenata, od kojih su neki vrlo vrijedni, kao na primjer, zlato, platina, paladij i bakar. Udjeli variraju ovisno o proizvođaču, modelu i generacijskoj pripadnosti modela. Prema istraživanjima koje smo proveli na Fakultetu, tona tiskanih pločica iz mobitela sadrže približno 1 kg zlata i 300 kg bakra. Recikliranje je proces koji je ekonomski opravdan jedino za plemenite metale i bakar. Međutim, ako gledamo s ekološkog gledišta, onda ima puno više razloga za recikliranje, odnosno primjenjivanje principa cirkularne ekonomije u gospodarenju starim mobitelima. Tu pripada očuvanje prirodnih resursa, očuvanje krajobraza smanjenim rudarenjem, smanjenje emisije u okoliš uslijed vađenja ruda, njihove prerade, ušteda energije‘, objašnjava Premur te dodaje: ‘Dobar je razlog za recikliranje mobitela i sadržaj po okoliš štetnih elemenata koje nalazimo u tiskanim pločicama poput arsena, kroma, broma.‘
