Na maloljetničku delinkvenciju, uključujući i nasilje koje je maltene svakodnevica, utječu brojni faktori
Gotovo 2.600 maloljetnih delinkvenata procesuirano je u Crnoj Gori u posljednjih deset godina, a zbog posljednjeg javnosti poznatog slučaja – prebijanja dvojice tinejdžera iz Bosne i Hercegovine, i država je crvenjela zbog srama, a zvaničnici se izvinjavali, pišu Vijesti.me.
Na maloljetničku delinkvenciju, uključujući i nasilje koje je maltene svakodnevica, utječu brojni faktori – socijalni, porodični, obrazovni, ali i nerijetko neadekvatne kazne za počinjena krivična djela.
Kvalitetna rješenja
U publikaciji “Mjere i sankcije prema maloljetnim učiniocima krivičnih djela”, autora Vasilija Radulovića, piše da zakonodavni okvir kojim se uređuje pitanje maloljetnika u krivičnom postupku daje kvalitetna rješenja i da je “gotovo u potpunosti usklađen s međunarodnim konvencijama i standardima, omogućavajući postupanja po mjeri djeteta”.
On navodi da sadržaj presuda ukazuje na to da je kaznena politika “prilično blaga”, posebno prema maloljetnicima koji su povratnici u vršenju krivičnih djela.- Uočljivo je da postoji diskrepanca između zakona i njegove primjene u praksi, a što i, prema mišljenju zaštitnika ljudskih prava i sloboda, maloljetničko pravosuđe čini jednom od slabijh karika u pravosudnom sistemu – piše u publikaciji koju je u septembru 2022. objavio Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Radulović pojašnjava i da je kriminalitet maloljetnika produkt nepovoljnih socijalnih, porodičnih, obrazovnih i drugih uslova u kojima se maloljetnik oblikuje tokom odrastanja:
– I koji negativno djeluju na razvoj njegovog vrijednosnog okvira. Složenost i osjetljivost problema maloljetničke delinkvencije, ali i posljedice za dalji put maloljetnog delinkventa, zahtijevaju proaktivno učešće različitih sfera društva, a posebno institucija koje se u okviru svoje nadležnosti bave pravima maloljetnih lica”.
Jedan iza rešetaka, četvorica na slobodi
Osumnjičenom za nasilje nad dvojicom atletičara iz Sarajeva, Božidaru Kaluđeroviću (18), nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Baru određeno je zadržavanje do 72 sata.
Četvorica maloljetnih nasilnika – A.K, S.L, S.L. i V.Ć. pušteni su nakon saslušanju u policiji – tužilac je naložio inspektorima da protiv njih podnesu krivičnu prijavu u redovnom postupku.
Iz ODT-a u Baru saopćili su da je, u odnosu na njih, postupajući tužilac za maloljetnike kvalifikovao krivično djelo kao nasilničko ponašanje u sticaju s teškom tjelesnom povredom:
– I prema njima će provesti hitan postupak shodno odredbama Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku.
“Nismo prošli nekažnjeno”
Jedan od maloljetnika koji je pušten nakon saslušanja, u policijskim prostorijama snimio je videozapis u kojem prepričava kakve povrede imaju dvojica atletičara koje su napali i konstatuje:
– Ipak nismo prošli nekažnjeno.
Petorica nasilnih tinejdžera iz Bara 15. aprila navečer napali su dvojicu maloljetnih sportista Atletskog kluba Sarajevo koji su u Crnu Goru došli na pripreme.
Policija, Tužilaštvo, ali i niko od državnih zvaničnika koji su se u protekla dva dana oglasili i osudili nasilje, nisu javnost obavijestili o tome. Institucije i zvaničnici o tome su šutjeli, pišu Vijesti.me.
Za napad na dvojicu tinejdžera koji su krenuli do prodavnice da kupe grickalice i dobili batine od petorice vršnjaka – siledžija, saznalo se zahvaljujući majci jednog od sportista iz Sarajeva, novinarki Arduani Pribinja.
Ona je i jučer, na svom Tviter nalogu, prokomentarisala informacije da su četvorica napadača puštena na slobodu.- Djeca moraju znati da ovakvi postupci neće proći nekažnjeno. A kažnjavaju se adekvatnim sankcijama. U protivnom, politika prije svega, normalizira najužasnije društvene obrasce koji će im izroditi nerješive društvene probleme – napisala je ona.
Poražavajući podaci
Nasilje među maloljetnicima postalo je svakodnevica, a samo od početka godine javnost je više puta suočena s uznemirujućim izvještajima i snimcima. Procesuirana je grupa nasilnika koja je pokušavala da zavede red među vršnjacima u Podgorici. Međutim, pojavili su se novi nasilnici koji su nedavno više puta maltretirali trojicu gimnazijalaca. Prijave nasilja ili maltretiranja stizale su iz Danilovgrada, s Cetinja, iz Nikšića…
Prema podacima Tužilaštva, tokom prošle godine u Crnoj Gori formirana su 332 predmeta protiv maloljetnih počinilaca krivičnih djela.
Obaviještena sam da su četverica maloljetnih napadača pušteni. Crnogorski zakonski okviri ne predviđaju mogućnost njihovog lišavanja slobode.
Nakon napada u Crnoj Gori: Mogu li mladi bezbjedno putovati Balkanom? | Nasilje Vijesti | Al Jazeera https://t.co/RggXf3haxY
— Arduana Pribinja (@ArduanaPribinja) April 17, 2023
Podaci Uprave za statistiku (Monstat) za period od 2011. do 2021. godine poražavajući su – protiv gotovo 2.600 maloljetnika u proteklih deset godina podnijete su prijave za neko od krivičnih djela. To praktično znači da je pet puta sedmično procesuiran slučaj maloljetne delinkvencije. Optuženo je 1.557 maloljetnika, dok su pravosnažno osuđena 1.382 maloljetna lica.
U tom periodu, najviše maloljetnih učinilaca krivičnih djela registrovano je 2021. godine – 265, a najmanje 2012. godine – 207.
Među prijavljenim maloljetnim učionicima krivičnih djela, više je onih muškog pola.
Kako pojašnjavaju iz Monstata, podaci o maloljetnim učiniocima krivičnih djela dobijeni su redovnim godišnjim statističkim istraživanjima, na osnovu individualnih statističkih upitnika koje popunjavaju nadležna državna tužilaštva (osnovna i viša) i nadležni sudovi (osnovni i viši).
Kao maloljetni učinioci krivičnih djela smatraju se tinejdžeri koji su u vrijeme izvršenja krivičnog djela imali navršenih 14 godina, pa sve do granice punoljetstva – 18 godina.
Hrvatski zakon
Zakonska rješenja koja adresiraju maloljetničku delinkvenciju u zemljama regiona gotovo su identična, odnosno istovjetna je starosna granica krivične odgovornosti, napisao je Radulović u publikaciji.
On navodi i da se u Hrvatskoj maloljetniku može izreći zatvorska kazna ako je izvršio krivično djelo za koje je zaprijećena kazna zatvora duža od tri godine.
U Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini izriče se samo za djela za koja je predviđena kazna zatvora duža od pet godina.
Radulović je objasnio i da u zakonima koji uređuju ovu oblast u BiH i Hrvatskoj, postoji vrsta vaspitne mjere upućivanja u disciplinski centar, ali takvo rješenje ne postoji u Crnoj Gori i Srbiji.
Ustanove za maloljetne prijestupnike
Modeli ustanove u kojoj su smješteni maloljetni prijestupnici i učinioci krivičnih djela mijenjali su se, a Crna Gora danas ima Zatvor za maloljetnike i Centar za djecu i mlade “Ljubović”.
Prije skoro šest decenija, 1965. godine, formirano je Prihvatilište za vaspitno zapuštenu djecu i omladinu. U toj ustanovi maloljetnici su boravili nakon što im se izreknu vaspitne mjere od šest mjeseci do tri godine
Prema dostupnicim podacima, ta ustanova je 1974. godine organizovana kao Zavod za vaspitanje maloljetnika. Djelatnost je bila zbrinjavanje, vaspitavanje i obrazovanje, profesionalno osposobljavanje, kao i pružanje zdravstvene zaštite djeci i omladini s poremećajima u društvenom ponašanju:
– I preduzimanje odgovarajućih mjera s ciljem sprečavanja vršenja krivičnih djela i opšteprihvaćenih društvenih normi.
Prije 17 godina, ta ustanova u Podgorici organizovana je kao JU Centar za djecu i mlade “Ljubović”, odnosno ustanova socijalne i dječije zaštite koja se bavi institucionalnom zaštitom djece u sukobu sa zakonom, kao i djece koja se nađu u stanju socijalne potrebe.
Početkom prošle godine direktorica te ustanove prijavila je policiji da su pojedini štićenici koristili psihoaktivne supstance.
Tada je saopšteno i da je u toj ustanovi otvorenog tipa, drogiranje prolazilo nekažnjeno…
