U požaru nije bilo povrijeđenih, a sveukupna materijalna šteta je nažalost ogromna
Udar groma usljed grmljavinskog nevremena u petak poslijepodne uzrok je velikog požara na Starom gradu u Velikoj Kladuši, potvrđeno je iz Uprave policije Unsko-sanskog kantona (USK).
– Uviđajni tim je odmah formiran i posao je profesionalno završio nakon što su vatrogasci u potpunosti ugasili požar. Sve uviđajne i istražne radnje obavljene su uz saglasnost dežurnog tužioca Kantonalnog tužilaštva USK, a na kraju je potvrđeno da je udar groma uzrok velikog požara u Velikoj Kladuši – izjavio je Feni glasnogovornik Policije USK Bahrudin Dželalagić.
Nije bilo povrijeđenih
U požaru nije bilo povrijeđenih, a sveukupna materijalna šteta je nažalost ogromna. Drvena kupola na kuli Muje Hrnjice u potpunosti je izgorila. Šteta bi sigurno bila i mnogo veća da nije bilo pravovremene zajedničke reakcije svih raspoloživih vatrogasnih jedinica u Velikoj Kladuši i okolini.
Velikokladuškim vatrogascima brzo su u pomoć pristigle kolege iz Cazina, zatim Dobrovoljno vatrogasno društvo Pećigrad, te jedinica iz Vojnića – susjedne Republike Hrvatske.
Živio epski junak
Kladuša se u srednjovjekovnim hronikama pod nazivom Kladosa prvi put spominje 1280, a Osmanlije su ga osvojile 1633. godine. Na osnovu arheoloških istraživanja utvrđeno je postojanje okrugle branič kule, kružnog gornjeg gradskog zida i bunara-cisterne u srednjem vijeku.
Tvrđava pripada knezovima Babonićima-Blagajskim. Od 1314. pripada Radoslavu Blagajskom. Knez Šimun Kladuški, sin Jurja Kladuškog (1433) bio je suprug Doroteje, kćerke Balše Hercegovića i unuke Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Narodna predanja govore da je u njemu sredinom 17. stoljeća živio krajiški epski junak Mujo Hrnjica. U njemu su tada živjela braća Mujo i Halil Hrnjica, a narodne pjesme o njima i njihovom junaštvu postale su obilježje cijelog kraja.
