Reakcija države i državnih institucija je ključna u ovakvim slučajevima
U Kantonalnoj javnoj ustanovi Porodično savjetovalište jučer je održana panel-diskusija o temi “Nasilje u porodici – odgovor sistema”, a kojoj su prisustvovali stručnjaci, psiholozi i socijalni radnici.
Riječ stručnjaka
Diskusiju su vodili Fatima Bečirović, stručnjakinja iz oblasti nasilja nad ženama iz Gender Centra Federacije Bosne i Hercegovine, Dženana Lepirica, psihologinja iz Centra za socijalni rad Sarajevo, Mubera Hodžić-Lemeš, menadžerica Sigurne kuće u Sarajevu, te Nataša Kahrimanović, stručna savjetnica za savjetodavno-terapeutski rad i sistemski porodični terapeut.
Kahrimanović je za “Avaz” govorila o nekoliko ključnih pitanja koja se tiču problema nasilja u porodici.
– Dosta je korisnika koji dolaze u ovo savjetovalište s nekom drugom prezentiranom problematikom. Međutim, kada se uspostavi neki siguran odnos povjerenja, otvara se i tema da li su korisnice ili korisnici bili žrtva nasilja u prošlosti, a nerijetko se ono dešava sada, ali da ga nisu spremni prijaviti. To su, dakle, naši korisnici – kazala je Kahrimanović.
Naime, čest je slučaj da se žrtva nasilja plaši prijaviti nasilje jer ima strah od počinioca i često ne želi razgovarati o tome, izbjegava tu temu ili povlači prijavu.
– U slučaju porodičnog nasilja prvo interveniraju socijalni rad, policija i centri za mentalno zdravlje, a mi smo ustanova u koju je dolazak dobrovoljan. Imamo princip povjerljivosti i diskrecije, a to osobama koje su žrtve daje stepen sigurnosti da se otvore – navodi Kahrimanović.
Reakcija države
Reakcija države i državnih institucija je ključna u ovakvim slučajevima, kojih, nažalost, ima, posebno nakon pandemije, gdje su situacije osoba koje su možda već prije imale određenih problema u porodičnoj zajednici eskalirale zbog boravka u zatvorenom prostoru.
– Upravo je tema diskusije odgovor, odnosno podrška sistema, kada je nasilje u porodici u pitanju. Mislim da je važno da se svi koraci ispoštuju. Od onog prvog, kada žena dođe i prijavi u policiju, te da to zaista bude zavedeno kao krivična prijava, pa da se dalje ispoštuju svi koraci. Mi smo jedina ustanova koja ima usluge savjetovanja i psihoterapije, a to pokriva Vlada Kantona Sarajevo, a usluge su dostupne svim građanima – zaključuje Kahrimanović.
Osam sigurnih kuća
Na teritoriji Bosne i Hercegovine postoji osam sigurnih kuća, s oko 200 raspoloživih mjesta. U Federaciji BiH registrirano je pet sigurnih kuća koje djeluju u okviru nevladinih organizacija.
– Sigurna kuća je najznačajnija ustanova za sve žrtve nasilja. Psihička i fizička zaštita žrtve je ključna. Najznačajniji dio rada sigurne kuće je zapravo tretman. Radi se individualno i u grupama sa žrtvama koje su u sličnoj ili istoj situaciji – kaže Mubera Hodžić-Lemeš, menadžerica Sigurne kuće u Sarajevu.
(dnevniavaz)
