Njemačka agencija za rad objavila je ovog ljeta kako bilježi nedostatak radne snage u 148 profesija, a još 122 zanimanja su pod posebnom prismotrom.
Njemačka traži obučene radnike, a tržište rada se sve više oslanja na strance. Unatoč pandemiji, njemačke su vlasti prošle godine priznale veći broj diploma nego prije. BiH i Srbija su na vrhu te liste.
Prošle godine Njemačka je potpuno ili djelomično priznala oko 44.800 stranih diploma, kažu podaci njemačkog zavoda za statistiku. To je pet posto više nego u 2019., unatoč pandemiji koja se 2020. obrušila na njemačku privredu.
Većina kvalificiranih stranih radnika došla je iz evropskih zemalja izvan Evropske unije. Globalnu listu od oko 150 država predvodi Bosna i Hercegovina, a prati je Srbija. Naime, njemačke vlasti priznale su 3600 zahtijeva za nostrifikaciju iz BiH i 3400 iz Srbije. Na trećem mjestu je Sirija s 3100 priznatih zahtjeva.
Kako bi nadomjestila nedostatak radne snage, njemačka vlada odobrila je plan za najveće promjene u Zakonu o migraciji radnika u posljednjih nekoliko desetljeća. Naime, vlada je odobrila planove za reviziju Zakona o migraciji radnika s formalnim prijedlogom koji bi trebao biti predstavljen 2023. godine.
Možda najveća promjena uključena u planove reformi je ona koja omogućava radnicima koji nisu iz EU doći u Njemačku na dulje vrijeme, od vjerovatno godinu dana, na takozvanoj Chancenkarte (karti mogućnosti), koja bi im omogućila tražiti posao. Prema novim propisima, građani koji nisu iz EU, a koji se žele preseliti u Njemačku dugoročno, ne bi morali dokazivati da im je ponuđen ugovor o radu ili sponzorstvo. To znači da tamo gdje biste prije morali podnijeti zahtjev za boravišnu dozvolu, sada možete umjesto toga tražiti Chancenkarte.
Radnicima bi bilo dopušteno raditi probno na period do dvije sedmice tokom jednogodišnjeg traženja posla u Njemačkoj. Također bi onima koji se žele preseliti zbog posla to bilo dopušteno ako bi u Njemačkoj radili na pola radnog vremena u trajanju od najmanje 20 sati sedmično.
Shema bi se zasnivala na bodovnom sistemu u kanadskom stilu koji bi razmatrao sposobnosti u pet oblasti: kvalifikacije, poznavanje njemačkog jezika, radno iskustvo, veze s ljudima u Njemačkoj i godine života. Ministar rada Hubertus Heil rekao je da će kandidati biti uzeti u obzir ako ispunjavaju tri ili više kriterija. Ostaje nejasno koje konkretne okolnosti bi kvalificirale kandidate za svaku kategoriju, na primjer, koji nivo znanja njemačkog jezika bi bio potrebna. Heil je, međutim, rekao kako je moguće da će kandidati koji još nisu naučili njemački biti uzeti u obzir. Reforma također nastoji pojednostaviti proces kojim se radnicima koji dolaze iz zemalja izvan EU-a službeno priznaju kvalifikacije u Njemačkoj.
Trenutno nisu sve međunarodne kvalifikacije priznate i, ako jesu, proces njihova certificiranja može potrajati dugo.
Vijest je ovo koja će zasigurno obradovati veliki broj bh. građana koji se pod svaku cijenu žele dokopati ove “obećane zemlje”. Čak i s radnim ugovorom u džepu, i dalje je teško dobiti termin za vađenje vize u Ambasadi Njemačke.
Svjetska banka upozorava kako je BiH zbog slabih izgleda za napredak izložena jednoj od najvećih stopa iseljavanja na zapadnom Balkanu.
Uprkos rastu stvarnog dohotka od oko 3 posto godišnje od 2015. godine, BDP po glavi stanovnika ostao je na jednoj trećini prosjeka EU 27 – navedeno je u saopćenju Svjetske banke. Dodatni problem toj zemlji mogla bi predstavljati nepovoljna kretanja na tržištu rada širom Evropske unije, čime bi se mogao ograničiti priljev doznaka koje sada dosežu čak 8 posto BDP-a.
Jedna od procjena Ujedinjenih naroda je da će, ako se nastavi iseljavanje, za 50 godina BiH imati svega milion i 600.000 stanovnika. Više od polovine mladih iz BiH želi otići, a BiH se već neslavno nalazi u samom vrhu kada je riječ o iseljavanju. Prošlogodišnje istraživanje Instituta za razvoj mladih Kult pokazalo je da je 51 posto mladih tad željelo napustiti BiH. Nezgodniji podatak je kako je više od 40 posto mladih željelo trajno napustiti BiH, piše Večernji list BiH. Izvor: Večernji
