Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je nastavak uspostavljanja takozvane sigurnosne zone na teritoriju Ukrajine uz granicu s Rusijom. Prema informacijama koje je 16. listopada 2026. objavio Reuters, planirani pojas trebao bi se protezati duž približno 660 kilometara, a Moskva poručuje da o njegovom uspostavljanju ne namjerava pregovarati s Kijevom.
Putin je o planu govorio tijekom posjeta zapovjednom mjestu ruskih združenih snaga, gdje se sastao s vojnim zapovjednicima. Nosio je vojnu odoru, a kao glavni razlog za uspostavljanje sigurnosne zone naveo je potrebu za zaštitom ruskih pograničnih područja od budućih napada.
Moskva ne želi pregovarati o sigurnosnoj zoni
Prema izvješću Reutersa, Putin je izjavio da ruske snage, uz potiskivanje ukrajinskih postrojbi s ruskog teritorija, trebaju uspostaviti i sigurnosni pojas na susjednom području Ukrajine.
Ruski predsjednik poručio je da taj projekt ne namjerava uključiti u buduće mirovne pregovore s Ukrajinom. Takav stav mogao bi dodatno otežati postizanje dogovora o teritorijalnim pitanjima i budućim sigurnosnim aranžmanima.
Kremlj uspostavljanje zone predstavlja kao mjeru zaštite ruskih pograničnih regija. Međutim, plan podrazumijeva djelovanje ruskih snaga na ukrajinskom teritoriju, zbog čega je važno razlikovati službeno obrazloženje Moskve od šireg konteksta rata.
Što se zna o pojasu dugom 660 kilometara?
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da planirana sigurnosna zona obuhvaća približno 660 kilometara te da se oko 70 posto područja nalazi pod ruskom kontrolom. Riječ je o podacima koje je objavila ruska strana, a ne o neovisno potvrđenoj procjeni cjelokupnog stanja na terenu.
Prema izvješću Reutersa, plan uključuje područja ukrajinskih regija Sumi i Harkiv. Ruske vlasti pritom nisu objavile koliko bi duboko sigurnosni pojas trebao ulaziti u ukrajinski teritorij.
Zbog toga sama duljina zone ne daje potpunu sliku njezina opsega, stvarnog stanja na terenu ni mogućih posljedica za stanovništvo koje živi u pograničnim područjima.
Kako je rat utjecao na sigurnosnu situaciju?
Putin je uspostavljanje sigurnosne zone povezao s ukrajinskim upadom u rusku regiju Kursk tijekom 2024. i 2025. godine. Moskva taj događaj navodi kao jedan od razloga za jačanje zaštite svojih pograničnih područja.
Rat, međutim, nastavlja utjecati na sigurnost stanovništva s obje strane granice. Napadi, vojna djelovanja i oštećenja infrastrukture predstavljaju dugoročan izazov za lokalne zajednice, dok daljnji razvoj sukoba ostaje neizvjestan.
Što to znači za buduće mirovne pregovore?
Izjava ruskog predsjednika pokazuje da Moskva uspostavljanje sigurnosne zone smatra važnim dijelom svoje vojne strategije. Odbijanje da se o tom pitanju pregovara moglo bi predstavljati dodatnu prepreku u budućim razgovorima o završetku rata.
Ipak, stvarni utjecaj ove najave ovisit će o razvoju vojnih operacija, položaju snaga na terenu i stavovima Ukrajine i njezinih međunarodnih partnera.
Za sada je potrebno razlikovati najavljeni plan od njegova konačnog ostvarivanja. Podaci o duljini zone i postotku teritorija pod ruskom kontrolom temelje se na izjavama ruskih dužnosnika, dok će stvarni opseg i posljedice projekta ovisiti o daljnjem razvoju događaja.
