Ovogodišnja sezona uragana u Atlantskom basenu zabilježila je neuobičajeno dug period bez ijednog uragana. Do 21. septembra nijedna od tada formiranih tropskih oluja nije dostigla snagu uragana, što je posljednji put zabilježeno 1914. godine.
Na ovu neobičnu meteorološku situaciju ukazao je i meteorolog Ivan Ristić, koji je na društvenim mrežama objavio da bi ovakav razvoj događaja mogao biti zanimljiv u kontekstu vremenskih prilika koje nas očekuju tokom zime.
Ipak, važno je naglasiti da izostanak uragana u Atlantiku sam po sebi nije pouzdan pokazatelj kakva će biti zima u Srbiji.
Atlantik bez uragana do druge polovine septembra
Podaci američkog Nacionalnog centra za uragane pokazuju da je do 21. septembra u Atlantiku bilo više imenovanih tropskih oluja, ali nijedna nije dostigla kategoriju uragana.
Ovakva situacija posebno je zanimljiva jer se vrhunac aktivnosti atlantske sezone uragana u prosjeku događa upravo tokom septembra.
Prema istorijskim podacima američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA), 1914. godina ostala je zabilježena kao jedna od najmirnijih sezona u Atlantiku, sa samo jednom tropskom olujom i bez ijednog uragana.
Ristić ukazao na moguću vezu sa zimskim obrascima
Meteorolog Ivan Ristić skrenuo je pažnju na neuobičajeno miran Atlantik i naveo da bi takva situacija mogla biti zanimljiva kada se posmatraju širi atmosferski obrasci.
Ipak, takve tvrdnje treba uzeti s rezervom. Aktivnost uragana u Atlantiku nije dovoljna da bi se na osnovu nje napravila pouzdana prognoza za zimu u Srbiji.
Za procjenu zimskih uslova potrebno je analizirati mnogo veći broj faktora, uključujući stanje atmosfere iznad Evrope i Atlantika, temperaturu mora, položaj mlaznih struja, kao i različite klimatske oscilacije.
Zašto Atlantik ne može sam da predvidi zimu u Srbiji?
Vremenski sistemi širom sjeverne hemisfere međusobno su povezani, ali odnos između aktivnosti uragana u Atlantiku i vremena na Balkanu nije dovoljno jednostavan da bi jedan podatak mogao poslužiti kao pouzdana prognoza za cijelu zimu.
Čak i kada se utvrdi određena statistička povezanost između pojedinih atmosferskih obrazaca i zimskog vremena u Evropi, to ne znači da će svaki put kada se pojavi isti obrazac uslijediti identična zima.
Zato tvrdnju da „mirniji Atlantik znači jaku zimu u Srbiji“ treba posmatrati kao moguću meteorološku hipotezu, a ne kao potvrđenu prognozu.
Sezona uragana još nije završena
Atlantska sezona uragana zvanično traje od 1. juna do 30. novembra. Zbog toga stanje zabilježeno krajem septembra ne predstavlja konačan bilans cijele sezone.
Situacija se, uostalom, može promijeniti veoma brzo. I sama činjenica da se aktivnost tropskih sistema nastavlja i nakon perioda neuobičajeno mirnog Atlantika pokazuje koliko se meteorološka slika može promijeniti za kratko vrijeme.
Kakva će biti zima u Srbiji?
Za sada nema dovoljno osnova da se tvrdi da će Srbija zbog neuobičajene aktivnosti Atlantika imati „zimu za pamćenje“.
Mirniji Atlantik jeste zanimljiv meteorološki fenomen i vrijedan je pažnje zbog istorijskog poređenja, ali ne predstavlja samostalnu osnovu za pouzdanu prognozu zimskih temperatura i količine snijega u Srbiji.
Konačnu sliku daće dugoročne prognoze i razvoj atmosferskih obrazaca tokom narednih mjeseci.
Zato najave o ekstremno hladnoj ili izrazito snježnoj zimi treba posmatrati sa rezervom sve dok ih ne potvrde relevantni meteorološki modeli i noviji podaci.
