Visoki predstavnik Ujedinjenih nacija za Alijansu civilizacija (UNAOC), Miguel Ángel Moratinos, nedavno je javno izrazio duboku zabrinutost zbog retorike Milorada Dodika, ističući da njegove izjave o Bošnjacima predstavljaju ozbiljan rizik za društvenu stabilnost i međunacionalni mir.
Šta je rekao UN-ov visoki predstavnik
Prema saopštenju UNAOC-a, Moratinos smatra da derogirajuće izjave usmjerene prema Bošnjacima “nisu u skladu s principima i vrijednostima Ujedinjenih nacija”.
On je naglasio da tenzična retorika političara, posebno u društvima s historijski osjetljivim odnosima, može potaknuti podjele, povećati netrpeljivost i ugroziti teško stečeni proces pomirenja.
Moratinos je također upozorio da u vrijeme globalnog porasta govora mržnje, ksenofobije i identitetske polarizacije javni diskurs mora biti odgovoran i temeljen na poštovanju ljudskog dostojanstva.
UNAOC je potvrdio svoju spremnost da podrži inicijative koje jačaju povjerenje, razumijevanje i jedinstvo među zajednicama različitih vjerskih i kulturnih pozadina.
Kontekst i značaj upozorenja
Ovo nije prvo upozorenje međunarodne zajednice u vezi s retorikom Milorada Dodika. Prijašnje reakcije Ujedinjenih naroda na rastuće političke napetosti u Bosni i Hercegovini ukazuju na zabrinutost da njegove izjave doprinose destabilizaciji.
Također, monitoring izvještaji jasno pokazuju da je govor mržnje u toj zemlji realan problem. Prema izvještajima, često se javlja retorika usmjerena protiv bošnjačke zajednice.
Konkretno, BBC je izvestio da je Dodik u jednom govoru pozivao na “obranu od islamizacije” te iznosio uvredljive komentare o Bošnjacima.
Osim toga, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine pokrenula je postupak protiv Dodika zbog mogućeg govora mržnje u skladu s izbornim zakonodavstvom.
Zašto ovakve izjave mogu biti opasne
- Povećanje tenzija
Kada političari koriste polarizirajuće i uvredljive izjave prema etničkim ili vjerskim skupinama, može doći do produbljivanja nepovjerenja između zajednica. Takve izjave mogu poslužiti kao gorivo za već postojeće podjele. - Podrivanje društvene kohezije
U društvima koja su historijski osjetljiva i gdje je mir ranije neprijateljski testiran, retorika mržnje može narušiti već krhke mehanizme suživota. To može otežati suradnju na zajedničkim projektima pomirenja i razvoja. - Rizik za mir i stabilnost
Napetosti potaknute govorenjem mržnje često nisu samo moralni problem — mogu evoluirati u političke konflikte, pogotovo ako se retorika koristi u svrhu mobilizacije podrške. Internacionalne organizacije, poput UNAOC, prate takve procese kako bi intervenirale u promoviranju dijaloga i tolerancije.
Šta može pomoći u smanjenju govora mržnje
- Podizanje javne svijesti: Edukacija o važnosti međunacionalnog poštovanja i tolerancije ključna je za dugoročni mir.
- Jačanje institucionalnih mehanizama: Relevantne institucije poput izbornih komisija mogu aktivno pratiti i sankcionirati govor mržnje.
- Podrška organizacijama civilnog društva: Nevladine i međunacionalne organizacije mogu igrati važnu ulogu u promicanju dijaloga i promoviranju strateških inicijativa pomirenja.
- Međunarodna saradnja: Organizacije poput UNAOC mogu pružiti savjete, medijaciju i podršku kampanjama protiv govora mržnje.
Zaključak
Poziv United Nations Alijanse civilizacija na odgovorno javno komuniciranje predstavlja važan podsjetnik za političke lidere da riječi imaju težinu. Kada su usmjerene protiv etničkih ili vjerskih zajednica, izjave političara ne utječu samo na retoriku — mogu utjecati na stabilnost zemlje i sigurnost njenih građana.
U kontekstu Bosne i Hercegovine, posebno je važno da svi akteri — političari, institucije i građani — prepoznaju opasnosti koje donosi govor mržnje. Samo kroz iskren dijalog, poštovanje i konstruktivan pristup moguće je graditi društvo u kojem se poštuju različitosti, a mir i kohezija nisu puki ideal, nego stvarna i dostižna vrijednost.
