Prirodno je da se Alchajmerova bolest najčešće povezuje s gubitkom pamćenja, dezorijentacijom i promjenama u ponašanju. Međutim, sve više istraživanja ukazuje na to da se prvi znaci mogu pojaviti mnogo ranije – i to u situacijama kojima često ne pridajemo mnogo pažnje. Jedan od tih mogućih signala jeste slabljenje osjeta mirisa tokom sasvim uobičajenih aktivnosti, poput tuširanja.
Osjet mirisa predstavlja jedan od najdirektnijih puteva komunikacije mozga sa okolinom. Povezan je s dijelovima mozga koji učestvuju u emocijama i pamćenju, poput hipokampusa i amigdale. Zbog ove povezanosti, promjene u sposobnosti prepoznavanja mirisa mogu biti rani pokazatelj promjena u kognitivnim funkcijama.
Kod Alchajmerove bolesti upravo su olfaktorni živci i olfaktorni bulb među prvim strukturama koje mogu pokazati oštećenja. Takve promjene ponekad dovode do poteškoća u prepoznavanju mirisa (anosmija), koje se mogu javiti godinama prije pojave uobičajenih simptoma poput zaboravnosti.
Tuširanje kao svakodnevni „test“ osjeta
Tokom tuširanja većina ljudi primijeti miris šampona, gela za tuširanje ili sapuna. Ako ti mirisi postanu slabiji ili potpuno izostanu – a pri tome nema prehlade, alergija ili problema sa sinusima – to može biti znak da se osjet mirisa promijenio.
Istraživanja ukazuju na to da osobe koje teže prepoznaju svakodnevne mirise (sapuna, kafe, začina, dima) u prosjeku češće razviju određeni stepen kognitivnih smetnji u narednim godinama.
Šta kaže nauka
U osmogodišnjem istraživanju Univerziteta u Chicagu, učesnici su imali zadatak da identifikuju 12 poznatih mirisa. Oni koji su postigli slabiji rezultat imali su povećan rizik od razvoja kognitivnih poteškoća. Zbog jednostavnosti i praktičnosti, stručnjaci smatraju da bi olfaktorni testovi u budućnosti mogli postati dio redovnih pregleda, posebno kod starijih osoba.
Kada potražiti savjet stručnjaka
Privremeni gubitak mirisa čest je i najčešće bezopasan, posebno kod infekcija, alergija ili upala sinusa. Ipak, ako slabljenje mirisa traje duže vrijeme ili se postepeno pogoršava, preporučljivo je obratiti se ljekaru.
Važno je obratiti pažnju i na druge moguće rane znakove kognitivnog pada, kao što su:
- česta zaboravljanja
- poteškoće u obavljanju svakodnevnih zadataka
- dezorijentacija u vremenu ili prostoru
- problemi s čitanjem, procjenom udaljenosti ili kontrasta
- povlačenje iz društvenih aktivnosti
- promjene raspoloženja i ponašanja
Rano prepoznavanje i stručna procjena mogu pomoći u planiranju adekvatne podrške i usporavanju napredovanja simptoma.
Kako podržati zdravlje mozga
Iako se pojedini faktori rizika ne mogu promijeniti, određene navike mogu doprinijeti očuvanju kognitivnih funkcija:
- redovna fizička aktivnost
- uravnotežena ishrana bogata voćem, povrćem i zdravim mastima
- mentalna aktivnost poput čitanja i rješavanja zagonetki
- održavanje društvenih kontakata
- kvalitetan i redovan san
- smanjenje stresa tehnikama opuštanja
Ove navike generalno doprinose boljem opštem i mentalnom zdravlju.
Zaključak: nos može biti važan pokazatelj promjena
Promjene u osjetu mirisa mogu izgledati bezazleno, ali ponekad nose važne informacije o funkcionisanju mozga. Pažljivo praćenje ovih signala jednostavan je način da se uoče potencijalne promjene u kognitivnom zdravlju.
Briga o zdravlju počinje malim koracima – a ponekad upravo osjet mirisa može biti prvi koji će ukazati da je vrijeme za dodatnu pažnju.
