U Sudu BiH je održano ročište jutros uhapšenom, osumnjičenom za genocid, Sretenu Miloševiću. Tužilac Tarik Crnkić je, obrazlažući prijedlog za pritvor osumnjičenog kazao kako postoji još šest osumnjičenih (koji su također uhapšeni u jutrošnjoj akciji SIPA-e, no oni nisu bili u sudnici), ali smatra kako se slučaj Sretena Miloševića treba odvojeno raditi.
Tužilac Crnkić tvrdi kako Tužilaštvo BiH posjeduje dokaze kako je Milošević bio zamjenik komandanta za logistiku Zvorničke brigade VRS. Dovođenje zarobljenih Bošnjaka u Orahovac počelo je 13. jula, a već 14. jula 1995. ujutro na licu mjesta, ispred škole u Orahovcu je bio Sreten Milošević.
“Dovodi dio vojnika kojima je bio nadređeni. Oni su učestvovali u obezbjeđivanju uslova. Pravili su atmosferu straha ispred škole. Milošević je govorio kako da nišane prozore, kako da zarobljenici ne bježe, pri tome su ubijena dva zarobljenika”, iznosi detalje tužilac Crnkić.
Tužilaštvo dalje tvrdi, kako je Milošević lično učestvovao u svim navedenim radnjama, izvođenju zarobljenih iz škole, gdje im se vežu oči, ruke, daje čaša vode, sve su to, tvrde tužioci, radili pripadnici pozadinske čete kojima je Milošević rukovodio.
“Tu je preko 800 ljudi lišeno života, dakle, čuvanje zarobljenih, pucanje po školi, izvođenje iz škole, vezanje, odvođenje na mjesto strijeljanja”, pojašnjava ulogu osumnjičenog tužilac.
Tužilaštvo smatra kako bi na slobodi Milošević mogao utjecati na svjedoke, jer svjedoci su, tvrde, nekadašnji pripadnici VRS, koji su svjedočili u Hagu i mogu posvjedočiti da je osumnjičeni cijeli dan bio ispred škole.
Zarobljenici su prevoženi u dva kamiona koji su se pred školu vraćali u nekoliko navrata, kako bi odvezli stotine ljudi. Miloševićevi nadređeni su, tvrde iz Tužilaštva, učestvovali kasnije i u čišćenju škole.
Tužilaštvo smatra kako postoji osnovana sumnja, postoji opasnost od bjekstva, stoga traže najstrožiju mjeru zabrane, a to je pritvor.
“Osumnjičeni je sada svjestan šta mu se stavlja na teret. On je slobode lišen na graničnom prelazu. Ima državljanstvo i prebivalište u Srbiji”, kaže tužilac Crnkić, podsjetivši Sud kako su ranije završavali brojni slučajevi osumnjičenih koji su postali nedostupni bh. pravosuđu jer Srbija ne izručuje i ne procesuira svoje državljane, optužene ili osuđene za ratne zločine u BiH.
Tužilaštvo smatra kako je istraga u vrlo osjetljivoj fazi. Večeras se nastavljaju ispitivanja osumnjičenih. Za Miloševića kažu da je bio treći rangirani oficir u Zvorničkoj brigadi, da ima veliki utjecaj, te svjedoci iz Zvornika i okoline mogu biti pod velikim pritiskom.
Odbrana Miloševića, advokat Radivoje Lazarević kaže kako samo prebivalište u Srbiji ne može biti razlog za pritvor. Tvrdi kako njegov branjenik posjeduje firmu i imovinu u BiH, te kako je uhapšen pri povratku iz Srbije. Smatra i kako je danas teško utvrditi dokaze za genocid na osnovu pisanih izjava svjedoka, starih i preko deset godina.
“On je svjestan da se vodi istraga od 2020. Postoje izjave svjedoka koje govore da je on kratko bio tu ispred škole”, kaže advokat Lazarević.
Predložio je Sudu da donesu u odnosu na njegovog branjenika mjere zabrane.
Potom se Sudu BiH obratio Sreten Milošević, koji je samo kratko rekao kako nije tačno da je on komandovao četom, da je bio nadležan ili nadređen, nego da je bio neka vrsta tehničke služne.
Tužilac je potom ustao i rekao kako postoje izjave svjedoka kako se municija, kamioni, bilo šta nije moglo donijeti, dovesti, bez njegova potpisa.
“Postoje izjave svjedoka koje kažu da se lopate nisu mogle donijeti bez njegova potpisa”, kažu u Tužilaštvu.
Tvrde i kako je jedan od osumnjičenih pokušao upozoriti ostale kazavši “pripremaju se hapšenja po Zvorniku, bježite”. Tvrde i to kako u ovom slučaju postoje izjave svjedoka koje su do sada bile nepoznate.
Sud BiH će o eventualnom pritvoru ili mjerama zabrane odlučiti u zakonski predviđenom roku.